Sporna pitanja koja koče dogovor

Među spornim pitanjima je sporazum o procesu stvaranja zaštićenih područja kao i procjena utjecaja na okoliš. "Iako je postignut napredak, posebno u stvaranju zaštićenih područja u oceanima, članice High Ambition Coalition (Koalicije visokih ambicija za prirodu i ljude - međuvladina skupina s više od 100 zemalja zagovaruju zaštitu najmanje 30 posto kopna i mora do 2030. godine kako bi se spriječilo ubrzano izumiranje pojedinih vrsta i zaštitio ekosustav vitalan za naš opstanak) zemlje poput SAD-a presporo nalaze kompromise, unatoč svojim obvezama", rekla je Laura Meller iz Greenpeaceove kampanje Protect the Oceans. Meller je rekla da su se neke skupine, poput pacifičkih otoka i karipske skupine, zalagale za dovršetak sporazuma. Ali zemlje tzv. globalnog sjevera (općenito, definicije globalnog sjevera ne odnosi se isključivo na geografski pojam i uključuju zemlje i područja kao što su Australija, Kanada, cijela Europa i Rusija, Izrael, Japan, Novi Zeland, Singapur, Južna Koreja, Tajvan i Sjedinjene Američke Države), počele su raditi na postizanju kompromisa tek u posljednjim danima pregovora, rekla je.

"Vrijeme je isteklo", dodala je Meller. “Daljnje odgađanje znači uništenje oceana. Tužni smo i razočarani. Dok zemlje nastavljaju razgovarati, oceani i svi oni koji se oslanjaju na njih će patiti.” Greenpeace je u četvrtak upozorio da su pregovori o sporazumu na rubu neuspjeha zbog pohlepe zemalja u Koaliciji visokih ambicija i drugih poput SAD-a i Kanade. U pitanju je, rekla je skupina, davanje prioriteta hipotetskim budućim profitima od morskih genetičkih resursa u odnosu na zaštitu oceana, piše The Guardian.

klimatske promjene Jadran je postao slaniji i topliji, a to utječe i na morski život u njemu

Meller je također rekla da je Rusija blokira pregovore, odbijajući se uključiti u proces sklapanja ugovora i pokušaje kompromisa s Europskom unijom "po širokom spektru pitanja". Monica Medina, pomoćnica američkog državnog tajnika, rekla je da je njezina zemlja i dalje predana cilju zaštite najmanje 30 posto svjetskih oceana do 2030. "Ne možemo dopustiti da nas plime i struje gurnu unatrag, moramo nastaviti", rekla je Medina. Osim ako Opća skupština UN-a ne zakaže posebnu hitnu sjednicu za završetak pregovora, razgovori se neće automatski nastaviti do sljedeće godine. Ako tijelo to ne uspije, Greenpeace je upozorio da će "biti izazovno zaštititi 30 posto svjetskih oceana do 2030. - cilj 30 x 30 za koji znanstvenici kažu da je najmanje što moramo učiniti kako bi se morima i oceanima pružila prilika za oporavak.

Neuspjeh u postizanju sporazuma dolazi nakon što su svjetski čelnici na UN-ovoj konferenciji o oceanu u Lisabonu u srpnju obećali učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi spasili mora. No unatoč ohrabrujućim pozivima na akciju u završnoj izjavi, nisu se pojavile jasne obveze. "Iako je razočaravajuće što ugovor nije finaliziran tijekom posljednja dva tjedna pregovora, ostajemo ohrabreni napretkom koji je postignut", rekla je Liz Karan iz nevladine organizacije Pew Charitable Trusts u posljednjoj rundi pregovora.