Godine 1970., točnije 22. travnja 10 je posto američke populacije izašlo na ulice i kampuse stotina gradova kako bi protestirali protiv ekoloških pogrešaka i neznanja koje su dovele do ondašnjega stanja u kojem se Zemlja nalazi. Oni su zahtijevali novi put za naš planet. Upravo je tog datuma obilježen prvi Dan planeta Zemlje koji je zaslužan za pokretanje modernog ekološkog pokreta danas poznatog kao jednog od najvećih civilnih događaja na planeti, stoji na službenim stranicama Earth Day Network 2020.

Dr.sc. Dubravka Vitali Čepo Znanstvenica otkriva u kakvoj su vezi klimatske promjene i virusne bolesti

Predsjednica Earth Day Network Kathleen Rogers navela je kako je njihov cilj danas, „usred epidemije koronavirusa, poticati ljude da se ustanu, ali da to rade na siguran i odgovoran način u mnogim slučajevima to znači korištenje naših glasova za pokretanje akcije putem interneta, a ne osobno."

"Iako nas je koronavirus prisilio na distancu, ne može nas zaustaviti u tome da ujedinimo svoje glasove. Jedino što će promijeniti svijet je hrabar i ujedinjen zahtjev za novim putem naprijed. Možda jesmo odvojeni, ali snagom digitalnih medija također smo i povezani sada više nego ikad."

Za vrijeme karantene i samoizolacije priroda je oživjela

U blizini vrha vulkana Mauna Loa na Havajima, na 3.400 metara nadmorske visine, opservatorij okružen tamnim stijenama lave mjeri razinu ugljičnog dioksida svake sekunde svakog dana. Upravo je na tom mjestu kemičar Charles Keeling pokazao da je utjecaj upotrebe fosilnih goriva na atmosferske razine CO2 mjerljiv. Rezultat njegovog istraživanja, poznat kao "Keelingova krivulja", pokazuje kako se koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi povisuje od kada su zapisi započeli, 1958. godine.

Danas, znanstvenici koji analiziraju podatke na istom mjestu, navode drugu činjenicu: promjenu koncentracije CO2 u atmosferi, nakon globalnog ekonomskog usporavanja uzrokovanog koronavirusom. "Nikada prije u povijesti krivulje nismo imali nagle promjene emisije fosilnih goriva", rekao je Ralph Keeling, profesor sa Instituta Scripps koji vodi program analize atmosfere za Financial Times. 

Nakon desetljeća neumoljivog porasta, ljudski se otisak na zemlji naglo smanjio. Mnogi smatraju da će upravo koronavirus pomoći u smanjenju ekonomske i industrijske aktivnosti kako se pandemija širi. Prva je bila Kina, zatim Italija, sada Velika Britanija, Njemačka i deseci drugih zemalja doživljavaju privremeni pad ugljičnog dioksida i dušičnog dioksida od čak 40 %, što uvelike poboljšava kvalitetu zraka i smanjuje rizik od astme, srčanih udara i plućnih bolesti, prenosi The Guardian.

Bangkok najugroženiji 5 gradova koji će najviše biti pogođeni klimatskim promjenama do 2050.

Zračni se promet u ožujku prepolovio u odnosu na isto vrijeme prošle godine. The Guardian prenosi i kako se cestovni promet u Velikoj Britaniji umanjio za 70 %. Zbog smanjenja ljudskog kretanja, planet se i doslovno smirio: seizmolozi su izvijestili o nižim vibracijama „kulturne buke“ nego prije pandemije.

Ključni indeksi zaštite okoliša, koji se neprestano pogoršavaju više od pola stoljeća, zaustavili su se ili poboljšali. U Kini, najvećem svjetskom izvoru ugljika, emisije su smanjene za oko 18 % između početka veljače i sredine ožujka - smanjenje od 250 milijuna tona, što je više od polovice britanske godišnje proizvodnje. U Europi se predviđa smanjenje od oko 390 milijuna tona. Značajni pad može se očekivati ​​i u SAD-u, gdje je promet osobnih vozila, njegov glavni izvor CO2, opao za gotovo 40 %. 

Hoće li koronavirus donijeti novu perspektivu kada su u pitanju klimatske promjene?

Koronavirus je katastrofalno pogodio čovječanstvo, ali upravo on otvara i novi put, prenosi New York Times. Što, ako se smire ili umanje gužve u prometu, što ako na tren prestane neumoljiva proizvodnja često nepotrebnih ili brzo zastarjelih predmeta... Kada bi svijet uložio u obnovljive izvore energije, električne automobile i javni prijevoz i prestao financirati fosilna goriva, bismo li stvorili nova radna mjesta i poboljšali zdravlje kako za sebe tako i za planet?

Bez Poljske EU do sredine stoljeća prvi klimatski neutralan kontinent

Stručnjaci smatraju kako je upravo koronavirus omogućio pogled na to kako bi svijet mogao izgledati bez fosilnih goriva. Ono što trenutno ostaje jest nada da bi čovječanstvo moglo izići iz ove pandemije zdravije i čišće, no to ne ovisi o kratkoročnom utjecaju virusa, već o dugoročnim političkim odlukama koje tek slijede, prenosi The Guardian.

Neke od neposrednih promjena vidljive su u svakodnevnom životu. U Veneciji vode su ponovno čiste, a u centru Londona čuje se pjevanja ptica, jer je buka prometa gotovo pa nestala. No, zagovornici zaštite okoliša kažu da je prerano slaviti te ističu da će dobrobit biti kratka. "Zatvaranje i zaustavljanje cijelog gospodarstva u razdoblju od nekoliko tjedana ili mjeseci neće nas dovesti do dekarbonizacije", kaže Peter Betts suradnik u istraživačkog instituta Chatham House. "Možda postoji neki pozitivni utjecaj, ali pravo je pitanje što će se događati u fazi oporavka. Hoćemo li se, kao i uobičajeno, vratiti na 'stare staze'", zaključio je.