Psihološka strana mršavljenja
Kada dođe trenutak u kojem osoba sama sebi kaže 'E sad sam stvarno pretjerala!', započinje mukotrpna potjera za najboljom i najprihvatljivijom strategijom rješavanja problema prekomjerne tjelesne mase i pretilosti.
U užem izboru uvijek stoje rigorozne dijete, neka vrsta fizičke aktivnosti te njihova kombinacija. Nerijetko se dešava da se uslijed svega zaboravi na pronalazak pravih uzroka koji su do prekomjerne konzumacije hrane uopće doveli, a bez njihovog definiranja je nemoguće očekivati da će odabrana strategija mršavljenja polučiti pozitivne rezultate. Važno je pažnju obratiti na mogućnost postojanja fizioloških uzroka (npr. metaboličke bolesti), bioloških i socijalnih, a u posljednje vrijeme sve više i psiholoških uzroka.
Psihološki faktori koji mogu dovesti do pretjerane konzumacije hrane i povećanja tjelesne mase su nisko samopoštovanje, nezadovoljstvo tijelom, slabija kontrola impulsa i perfekcionizam. Afektivna stanja, kao npr. depresivnost, anksioznost i agresija, također u velikoj mjeri mogu utjecati na povećanje konzumiranja hrane u nekom periodu te rezultirati i povećanjem tjelesne mase.
Socijalni faktori uvjetovani su odnosom kulture u kojoj osoba živi prema ishrani, hranjenju i uhranjenosti (negdje se punašnost cijeni i znak je boljeg socijalnog statusa), društvenom sredinom, običajima i prigodama te obiteljskim naslijeđem (hrana kao nagrada ili lijek).
Mnogi centri i institucije koje se bave problemom pretilosti te nude razne programe mršavljenja su uvidjele važnost psihološkog aspekta mršavljenja te su u svoju ponudu uvrstile i neki vid psihološke podrške pri mršavljenju, poput centra za zdravo mršavljenje i preoblikovanje ženskog tijela Body Creator.
U Body Creator centru Vodnikova u Zagrebu klijenticama će uskoro, osim raznih tretmana aktivnog i pasivnog mršavljenja, na raspolaganju biti i grupa za podršku prilikom procesa mršavljenja te individualno psihološko savjetovanje pod vodstvom magistre psihologije Jelene Mustapić, koju krasi bogata klinička praksa i iskustvo u vođenju radionica za podršku u mršavljenju.
Jelena Mustapić napominje kako je kod osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu i koje su sklone brzom odustajanju, prije nego se vide i prvi rezultati, potrebno osigurati psihološku podršku tijekom procesa mršavljenja. Cilj te psihološke podrške tijekom mršavljenja je, ističe, 'poticati motivaciju kod osoba koje imaju problema sa prekomjernom tjelesnom masom i omogućiti im bolji uvid u uzroke njihovih problema sa prekomjernom konzumacijom hrane (u slučaju da su uzroci psihološke naravi)'.
Pročitaj zašto Ana Ugarković posjećuje Body Creator...
Emocionalno prejedanje
Pojam emocionalnog konzumiranja hrane ili emocionalnog prejedanja nije nov, ali je shvaćanje njegovog pravog značenja vrlo bitan za uspjeh procesa mršavljenja.
Jelena kaže da se emocionalno konzumiranje hrane ili emocionalno prejedanje definira 'kao konzumiranje velikih količina hrane (obično slatkiša ili junk fooda) kao odgovor na emocije umjesto na osjećaj gladi'.
Procjenjuje se da je 75 posto prejedanja uzrokovano emocijama. Osobe najčešće posežu za hranom kada imaju emocionalni problem kao što je npr. depresija, dosada, usamljenost, ljutnja, anksioznost, frustracija, stres, problemi u međuljudskim odnosima i niska razina samopoštovanja.
Hrana tako postaje utjeha, sredstvo za ispunjenje emocionalne praznine koja se osjeća i rješenje problema čega su neke osobe svjesne, a neke nisu.
Osvještavanje procesa emocionalnog hranjenja i identificiranje okidača koji uzrokuju prejedanje kroz psihološku pomoć i podršku početak je promjena takvog načina suočavanja sa problemima.
Više info na: www.bodycreator.com
Što žene misle?
'Prekomjerna konzumacija hrane često se povezuje sa stresom, a danas se sve češće ističe i pojam emocionalnog konzumiranja hrane', kaže psihologinja Jelena Mustapić.
Pod stresom tijelo proizvodi stresne hormone koji tjeraju mozak na proizvodnju tvari koja potiče želju za šećerom i zato neki ljudi u stresnim situacijama posežu u većoj mjeri za slatkišima i ostalom nezdravom hranom.
Jedenje takve hrane olakšava im kratkotrajno suočavanje sa stresom. Ako stresna situacija potraje, a osoba ne uspije pronaći neki efikasniji način suočavanja sa stresom, osim prekomjerne konzumacije hrane, postoji opasnost da će se osjećati sve lošije i nezadovoljnije te će joj biti sve teže vidjeti izlaz iz situacije u kojoj se nalazi.
'Osobe koje nemaju dovoljno socijalne podrške ili nemaju razvijene adekvatne mehanizme suočavanja sa stresom češće će u situacijama koje dožive kao stresne posegnuti za pretjeranom konzumacijom hrane (ili duhana, alkohola i sl.)', napominje.
Na dalje, disfunkcionalne ili negativne misli podržavaju problem sa tjelesnom težinom, a izravno su povezane sa bazičnim vjerovanjima koje osoba ima o samoj sebi i koja su u osnovi problema.
Disfunkcionalne misli zapravo sabotiraju namjere osobe da učini nešto po pitanju tjelesnog izgleda jer blokiraju normalan tok životne energije i onemogućavaju nas u obavljanju svakodnevnih zadaća.
'Ako osoba vjeruje da neće uspjeti smršaviti i postati zadovoljnija svojim tjelesnim izgledom, odustat će već na početku tretmana ili se uopće neće ni truditi, jer po njoj to ionako nema smisla', objašnjava.
Primjeri disfunkcionalnih misli kod osoba koje su nezadovoljne svojim tjelesnim izgledom su npr. debela sam, nitko me neće voljeti ovakvu, ružna sam, zašto moja prijateljica bolje izgleda od mene, zašto mi se vidi celulit, uvijek ću biti debela, nikad neću uspjeti smršaviti, itd.
'Te i brojne druge negativne misli o vlastitu izgledu roje se u glavi žena svaki dan. Jedno zanimljivo istraživanje pokazalo je da prosječnoj ženi kroz glavu dnevno prođe čak 36 negativnih misli ili 252 negativne misli tjedno o svom tijelu i izgledu,' objašnjava Jelena.
Ciljevi psihološke podrške
Ciljevi Body Creatorovog programa psihološke podrške pri mršavljenju su osnaživanje osoba u procesu mršavljenja, s naglaskom na jačanje pozitivne slike o sebi, svom tijelu, prepoznavanju vlastitih potreba te usmjeravanje prema cjelovitom zdravlju i uravnoteženosti, rad na promjeni disfunkcionalnih misli koje podržavaju problem sa tjelesnom težinom i koje često poništavaju efekte dijete i vježbanja, rad na održavanju željene tjelesne težine i razvijanje adekvatnijih načina suočavanja sa stresom.
Način rada je iskustveni, a polaznice su aktivni sudionici procesa napretka i učenja. Program se sastoji od 8 radionica u trajanju 3 mjeseca, dinamika sastajanja grupe je svakih 14 dana, a trajanje svakog susreta je 2 sata.
Teme radionica su kontakt s vlastitim potrebama, kada osjećam glad, a kada neku drugu potrebu, kontakt s tijelom, jačanje samopouzdanja i samosvijesti, razumijevanja psihofiziologije hipoglikemije, utjecaj hipoglikemije na promjene raspoloženja, što činiti da se olakša proces mršavljenja, postavljanje granica i zaštita zdravlja.
Prva radionica će se održati 24.02. u 18,30 sati, a trajat će do 20,00 sati u Body Creator centru u Vodnikovoj 8 u Zagrebu.
Zainteresirani se mogu prijaviti asistenticama u Body Creator Centru na broj telefona 01/ 4812 571 jer je broj polaznika ograničen.