Pet godina istraživanja, objedinjenog u projektu pod nazivom OPUS vrijednom 13,3 milijuna eura, pokazalo je kako su tradicionalne namirnice nordijskog podneblja poput crvenog mesa divljači, malomasnih mliječnih proizvoda, bobičastog voća i raženog kruha zaslužne za manji postotak pretilih osoba kao i oboljelih od dijabetesa te nekih vrsta karcinoma.

Crveno meso ipak je zdravo?

Dok se mediteranska prehrana zasniva na bijelom mesu poput piletine i puretine, prehranom skandinavskih zemalja dominira nemasno crveno meso divljači, primjerice, soba, jelena i jarebica. Omiljena je i svinjetina, a tradicionalna se jela često spravljaju s janjetinom, teletinom i junetinom.

Od riba najviše se jede haringa, skuša, losos i pastrva, a od žitarica značajniju ulogu imaju raž i zob. Upotrebljavaju se domaći začini poput vlasca, timijana, kardamoma, borovica, peršina, kopra i komorača. Neke od uobičajenih namirnica i jela su ukiseljeni proizvodi od mlijeka, više od 30 različitih vrsta hrskavog kruha, više od 20 vrsta ukiseljenih haringa, skuša, crni puding, džem od barske kupine i raznovrsni slatkiši koji uključuju i gumene bombone od likoricije, objašnjava dr.sc. Vranešić.

Meso divljači daje energiju

Iako se crveno meso, koje se već dulje vrijeme smatra nepoželjnom namirnicom na zdravom meniju, smatra jednim od glavnih krivaca krvožilnih i srčanih bolesti, profesor Arne Astrup, voditelj projekta OPUS i predsjednik Međunarodnog društva za proučavanje pretilosti, tvrdi kako je ovo istraživanje pokazalo drugačije.

Naime, crveno meso čak i ono divljači sadrži visok postotak L-karnitina koji nastaje iz aminokiselina lizina i metionina te pomaže sagorijevanju masnoća. On također "prati" masne kiseline u mitohondrije stanica (dijelovi stanica gdje se proizvodi energija potrebna za život i funkciju stanice) u kojima se iskorištavaju kao energija za pokretanje i rad mišića. L-karnitin iznimno je bitan za osobe na dijeti koje se zbog manjka aminokiseline glutamina često osjećaju iscrpljeno i slabo.

Repičino ulje mijenja maslinovo

Dok sunčano podneblje mediteranskim zemljama omogućuje uzgoj maslina i proizvodnju maslinova ulja, Skandinavci svoja jela pripremaju s repičnim uljem. Ono je, pokazao je OPUS, odličan izvor vitamina E te sadrži viši postotak omega-3 masnih kiselina od maslinova ulja. Repičino ulje ima visok udio esencijalnih masnih kiselina, posebno alfa-linolenske kiseline, koji je također veći nego u maslinovom ulju. Ova masna kiselina bitna za izgradnju staničnih membrana i reguliranje krvnog tlaka, a po svojoj strukturi pripada skupini omega-3 kiselina i slična je onima iz ribljeg ulja.

Uz repičino ulje, skandinavska prehrana bogata je i orašastim polodovima koji sadrže obilje E vitamina, B-kompleksa, osobito vitamin B6, i folnu kiselinu. Orašasti plodovi vrijedan su izvor minerala (kašev i pekan rasi, primjerice sadrže po 11 mg cinka/100 g), selena, bakra i magnezija.

Kada je riječ o mastima u orašastim plodovima, one se pretežito sastoje od oleinske kiseline (kao u maslinovu ulju), pa djeluju gotovo ljekovito, odnosno djeluju tako da se razina lošeg (LDL) kolesterola u krvi spušta dok HDL (dobri) kolesterol drži stabilnim.Osim pretežito oleinske kiseline, orašasti plodovi i sjemenke sadrže i određenu količinu omega-3 masnih kiselina.

Kelj i kupus kao superhrana

Tradicionalna nordijska kuhinja nezamisliva je bez sočnih umaka među kojima posebno mjesto zauzima onaj borovnica. One su prirodan antibiotik koji, uništava štetne bakterije i gljivice u tijelu, a bioflavonoidi kojima obiluju imaju posebnu antibakterijsko djelovanje koje sprječava infekcije urinarnog trakta.Također, smanjuju rizik od različitih karcinoma, kao što su rak dojke i debelog crijeva, spriječava rast stanica raka i širenja njegovo širenje po tijelu.

Među superhranom nordijske prehrane ističu se i kupus, kelj i kelj pupčar, koji uspijevaju u uvjetima hladnije klime. Ovo povrće sadrži visoku koncentraciju antioksidansa i da su dobar izvor vitamina K, objašnjava Darija.

Hrana koja se konzumira uglavnom je uzgojena na način da ima visoku nutritivnu kvalitetu što zasigurno pridonosi cijeloj nordijskoj priči. Nordijska kuhinja gotovo da ne pozna 'fast food' i hranu koju je samo potrebno zagrijati u mikrovalnoj pećnici, već se većina glavnih obroka još uvijek odvija kod kuće, uz domaća jela i slastice.