Jedna jednostavna promjena u prehrani može pomoći starijim osobama da izgube masnoću i ubrzaju metabolizam
To je glavni nalaz nove studije objavljene u časopisu Clinical Nutrition. Ultraprerađena hrana proizvodi se industrijskim tehnikama i sastojcima koji se obično ne koriste u kućnoj kuhinji. Često sadrži aditive poput emulgatora, aroma, boja i konzervansa. Uobičajeni primjeri uključuju grickalice, gotova jela i neke prerađene mesne proizvode. Studije su povezale prehranu bogatu ultraprerađenom hranom s lošijim zdravstvenim ishodima.
U novoj studiji bili su uključeni Amerikanci u dobi od 65 i više godina, od kojih su mnogi imali prekomjernu težinu ili metaboličke faktore rizika poput inzulinske rezistencije ili visokog kolesterola. Sudionici su se osam tjedana pridržavali dviju dijeta s niskim udjelom ultraprerađene hrane. Jedna je uključivala nemasno crveno meso (svinjetinu); druga je bila vegetarijanska s mlijekom i jajima. Dva tjedna između, sudionici su se vratili svojim uobičajenim prehranama. Ukupno 43 osobe započele su prehrambenu intervenciju, a 36 ih je završilo cijelu studiju.
U obje dijete, ultraprerađena hrana činila je manje od 15 % ukupnih kalorija - što je značajno smanjenje u odnosu na tipičnu američku prehranu, gdje više od 50 % ukupnih kalorija dolazi iz ultraprerađene hrane. Dijete su bile osmišljene da budu realne za svakodnevnu prehranu, a sudionicima nije bilo naloženo da ograniče kalorije, izgube težinu ili promijene svoju tjelesnu aktivnost.
Istraživaču su pripremili, podijelili i osigurali sve obroke i međuobroke za studiju. Obje dijete naglašavale su minimalno prerađene sastojke i bile su u skladu s Prehrambenim smjernicama za Amerikance za razdoblje 2020.-2025., preporukama američke vlade za zdravu prehranu temeljenima na hranjivim tvarima, a istovremeno su pružale slične kalorije i količine ključnih hranjivih tvari. Nove smjernice za prehranu za razdoblje 2025.-2030., objavljene početkom 2026., izričito preporučuju konzumiranje manje ultraprerađene hrane, ali prethodne verzije smjernica nisu se posebno bavile preradom hrane.
"Naš dizajn studije omogućio nam je, po prvi put, da ispitamo zdravstvene učinke smanjenja ultraprerađene hrane uz održavanje razine hranjivih tvari u skladu s preporučenim ciljevima.Usporedili smo kako su se sudionici snalazili dok su jeli svoju uobičajenu prehranu s time kako su reagirali na dvije dijete s niskim udjelom ultraprerađene hrane. Tijekom razdoblja kada su sudionici jeli manje ultraprerađene hrane, prirodno su unosili manje kalorija i gubili na težini, uključujući ukupnu tjelesnu masnoću i masnoću na trbuhu", napisala je za The Conversation glavna autorica studije Moul Dey, profesorica nutricionizma na Državnom sveučilištu Južne Dakote.
Osim gubitka težine, pokazali su i značajna poboljšanja osjetljivosti na inzulin, zdravije razine kolesterola, manje znakova upale i povoljne promjene hormona koji pomažu u regulaciji apetita i metabolizma. Ta su poboljšanja bila slična bez obzira jesu li sudionici jeli meso ili su se pridržavali vegetarijanske prehrane.
Zašto je to važno?
Ultraprerađena hrana čini više od polovice kalorija koje konzumira većina odraslih u SAD-u. Iako je ta hrana praktična i široko dostupna, studije koje prate prehranu ljudi tijekom vremena sve više je povezuju s pretilošću i kroničnim bolestima povezanim sa starenjem poput dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
S obzirom na to da starije odrasle osobe čine sve veći udio u globalnoj populaciji, strategije koje čuvaju metaboličko zdravlje mogle bi podržati zdravo starenje.
Većina prethodnih studija o prehrani koje su ispitivale utjecaj ultraprerađene hrane na zdravlje ljudi nisu odražavale prehranu u stvarnom svijetu, posebno među Amerikancima. Na primjer, neke su studije uspoređivale prehrane koje se gotovo u potpunosti sastoje od ultraprerađene hrane s prehranama koje je sadrže malo ili nimalo.
"Naša studija imala je za cilj bliže prikazati iskustvo ljudi, a istovremeno pomno pratiti hranu koju su konzumirali. To je prva studija koja pokazuje da za starije odrasle osobe realno smanjenje ultraprerađene hrane, izvan laboratorija, ima mjerljive zdravstvene koristi koje nadilaze samo gubitak težine", objasnila je Dey.
Posebno za starije odrasle osobe, održavanje metaboličkog zdravlja pomaže u očuvanju pokretljivosti, neovisnosti i kvalitete života.
Što je još nepoznato
Ova studija je bila mala, što odražava složenost studija u kojima istraživači strogo kontroliraju što sudionici jedu. Nije bila osmišljena kako bi se pokazalo mogu li metabolička poboljšanja koja su uočili spriječiti ili odgoditi bolesti poput dijabetesa ili srčanih bolesti tijekom vremena. Za odgovor na to bit će potrebne veće i dulje studije.
S praktične strane, još uvijek nije jasno mogu li ljudi smanjiti unos ultraprerađene hrane u svakodnevnom životu bez strukturirane podrške i koje bi strategije to olakšale. Također nije u potpunosti razjašnjeno koji su aspekti ultraprerađene hrane - na primjer, aditivi, emulgatori ili ekstruzija - utječu najviše na zdravlje.