Leptin je tvar koju proizvode masne stanice. Tko ima više masnih stanica, ima i više leptina koji javlja mozgu da su potrebe organizma podmirene i da treba smanjiti unos hrane. Na temelju tog signala, mozak smanjuje osjećaj gladi pa osoba manje jede. Također, leptin pomaže tijelu da sagori višak kalorija.

Kad mozak ne prepoznaje signal

Kod nekih je ljudi taj regulatorni mehanizam poremećen - imaju dovoljno leptina u opticaju, ali moždane se stanice naviknu na njega i ne obraćaju pažnju na njegove poruke. Ponekad neke druge kemikalije ulaze u mozak prije leptina, zatvarajući mu put. Tako glad ostaje visoka, a tijelo slabije sagorijeva višak kalorija. Liječnici pretpostavljaju da otpornost na leptin nastaje zbog velike potrošnje voćnog šećera i žitarica.

Pokusi na štakorima provedeni na Floridskom sveučilištu pokazali su da oni kojima se prehrana sastoji od 60 i više posto fruktoze razvijaju otpornost na leptin. U drugom dijelu pokusa, štakori koji su prethodno jeli puno fruktoze i kojima je potom dana visokomasna prehrana, udebljali su se puno više od onih koji ranije nisu jeli fruktozu.

Kako očuvati funkciju leptina?

Prema sadašnjim nepotpunim saznanjima o leptinu, evo što možeš učiniti da izbjegneš nastanak otpornosti na njega ili je ublažiš ako se ona već javila:

• Nemoj se prejedati, ali ni strogo ograničavati kalorije. Prejedanje pojačava proizvodnju leptina, ali i podiže izglede za nastanak otpornosti na taj hormon. S druge strane, oštro ograničenje kalorija smanjuje količinu leptina pa je posljedica opet pojačana glad. 
• Smanji unos fruktoze koje ima u brojnim industrijski prerađenim namirnicama u obliku glukozno-fruktoznog sirupa, primjerice u keksima. Kad se fruktoza razgradi u jetri, nastaje triglicerid, masnoća koja sprečava leptinu ulazak u mozak.
• Jedi manje žitarica kao što su pšenica, raž i ječam. Jedan sastojak žitarica ima molekularnu strukturu sličnu leptinu pa se nadmeće s njim za ulazak u mozak i zatvara mu put. Tako leptin ostaje neaktivan, koliko god ga puno imala.
• Osiguraj dovoljno sna. Manjak sna smanjuje količinu leptina u opticaju, a povisuje količinu grelina, hormona koji ne obuzdava, nego potiče glad. Logično, zar ne - tko manje spava, iscrpljeniji je pa mu treba više kalorija. 

Komentar nutricionistice:

Nutricionistica Mirja Jošić objasnila je da je leptin hormon kojeg proizvodi masno tkivo, a koji sudjeluje u radu imunološkog i endokrinog sustava te je važan za reprodukciju, homeostazu glukoze, stvaranje krvnih stanica i krvnih žila, za izgradnju kostiju, zarastanje rana i igra ulogu u upalnim procesima u tijelu: "Također, leptin regulira energetski unos i potrošnju i zove se često hormonom sitosti. Razina leptina u krvi direktno ovisi o količini masnog tkiva. Naše tijelo stvara leptin kao odgovor na povećanje naslaga masti. On tada djeluje na hipotalamus (dio mozga) i daje 'instrukcije' tijelu da poveća potrošnju energije i smanji unos hrane. Time pomaže u očuvanju zdrave tjelesne mase. Kod pretilih osoba taj učinak leptina izostaje, odnosno razvija se rezistencija na leptin.

Fruktoza je voćni šećer koji se osim u voću nalazi u medu, kao i cijelom nizu industrijski prerađene hrane i to u obliku kukuruznog sirupa (HFCS – high fructose corn syrup). Niz istraživanja je doveo u vezu povišen unos fruktoze u prehrani i pretilost. U istraživanjima se najčešće ispitivao utjecaj fruktoze iz kukuruznog sirupa na zdravlje te je upravo fruktoza iz kukuruznog sirupa optužena za negativan utjecaj na zdravlje, za razliku od fruktoze iz voća. Fruktoza u voću dolazi u kombinaciji s prehrambenim vlaknima i drugim tvarima poput fitokemikalija zbog čega je njezina apsorpcija sporija te se zbog toga unos voća ne dovodi u vezu s pojavom rezistencije na leptin. Slično je i s cjelovitim žitaricama poput raži, ječma i zobi."

Pročitaj što dr. Oz kaže o utjecaju umjetnih zaslađivača na vitkost.