Postoji uvriježeno mišljenje da su osobe s prekomjernom tjelesnom težinom fizički slabe, ali što je važnije da lakše podliježu infekcijama u odnosu na mršave osobe. Da je tome uistinu tako, danas već postoje i poprilično jasni dokazi. Imuni sustav se ne vidi (i ne čuje) sve dok čovjek ne oboli, a onda se prema trajanju infekcije i jačini simptoma pokazuje snaga obrane.

Imunitet se dijeli na prirodni (nativni) i onaj nastao prilagodbom neposrednoj okolini. Sasvim je izvjesno da snaga obrane osobe koja svakodnevno radi na dispoziciji smeća i osobe koja je okružena bjelinom i čistoćom nije ista. Da bi obrana bila učinkovita mora biti stalno provocirana. Svaka stanica, svako tkivo ima svoju razinu (lokalnog) imuniteta, a zbroj svega čini ukupni imunitet.

Pretile osobe imaju manjak stanica obrane

Poznato je pravilo da snaga lančanog sustava ovisi o najslabijoj karici lanca. Dok se prirodni imunitet stječe nasljeđem, adoptivni se stječe relativno brzo i aktivira se prema potrebama, a karakterističan je za sve kičmenjake.

Prirodni imunitet se sastoji od barijera kao što su sluznice, koža, sluz, suze i aktivne tvari koje se u njima nalaze. Zatim tu su stanice ubojice patogena, neutrofilni granulociti, makrofagi i aktivni krvni proteini poznati kao citokini. Sve je dobro dok je produkcija obrambenih čimbenika sukladna potrebama organizma, ali kad dođe do deficita, onda nastaje problem.

Japanski stručnjaci su još davne 1993. godine utvrdili da je kod pretilih osoba prisutan manjak stanica obrane i deregulacija imune funkcije. Kasnije su 2000. godine takvi nalazi potvrđeni s tim da je precizirano kako dolazi do deficita citokina. To samo potvrđuje da kod pretilih osoba dolazi do poremećaja hormonalne ravnoteže (inzulin, leptin, kortikosteroni), a posljedica takvog stanja u pravilu je pad imuniteta. Premda još uvijek nije jasno kako do toga dolazi, čini se da inzulin ima glavnu ulogu.

Obrambeni čimbenici

I tako je to trajalo sve do istraživanja na Michigan State University čiji su rezultati (obzirom na svoju vrijednost) publicirani u 'Proceedings of National Academy of Sciences'. Po njima neuroendokrini sustav ima vrlo važnu ulogu kako kod pretilosti tako i kod produkcije obrambenih čimbenika.

Čak i najmanji gubitak suvišnih kilograma ima zapanjujući učinak na podizanje razine imuniteta - zaključili su australski stručnjaci, a što je objavljeno početkom 2010. godine na portalu Dailly Science. 

Masno tkivo na trbuhu

Nadalje, utvrđeno je da višak masnog tkiva, osobito na trbuhu, može biti okidač za produkciju pro inflamatornih stanica koje cirkuliraju tijelom i mogu izazvati različita oštećenja tkiva i organa. Čak i ključne obrambene stanice - makrofagi mogu biti vezane za količinu masnog tkiva.

Zanimljivi pokusi su obavljeni na bolesnicima koji boluju od dijabetesa 2. Oni su dobivali redukcijsku dijetu: 1000-1600 kcal kroz 24 tjedna. Kroz taj period su analizirane sve obrambene stanice i utvrđeno je kako pad suvišnih kilograma podiže količinu tih stanica. 

Umjereno mršavljenje protiv upala

Kao što je poznato pretjerana tjelesna težina je zahvatila preko 50 posto Australaca, a kao jedna od posljedica je i pad njihovog imuniteta što stvara prostor za druge bolesti.

Vođa projekta dr. Alex Viardot s Instituta za medicinska istraživanja Garvan iz Sydneya rekao je novinarima kako je odavno srušena teza kako je masno tkivo mrtvo tkivo. Zapravo, ono je veliki neprijatelj jer definitivno ruši tjelesne obrambene potencijale.

Umjereno mršavljenje smanjuje pojavu upalnih stanja, a upala je uvod za mnoga oboljenja. Pretilost prvenstveno smanjuje otpornost prema bakterijskim infekcijama.