Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je "Zajedno za zdravlje – Stanimo uz znanost" kako bi se istaknula važnost prevencije, zdravih navika i znanstveno dokazanih savjeta. Upravo je važnost stručnih savjeta istaknula Ana Puljak, dr. med., voditeljica Službe za javno zdravstvo Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". "Bitno je ljude podsjetiti da brinu o zdravlju i da je veliki dio zdravlja u njihovim rukama. U moru informacija koje dobivamo sa svih strana, treba znati koje su točne pa ljude treba podsjećati da biraju informacije koje su utemeljene i koje je rekla struka. Možete misliti da brinete o svom zdravlju tako što usvajate neke savjete koji mogu zapravo biti vrlo štetni. Zato je jako dobro ponavljati da ono što radimo za sebe i svoje zdravlje bude stručno i zdravstveno utemeljeno", napomenula je.

Dodala je da u NZJZ-u postoje besplatna savjetovališta za zdravlje, što uključuje liječnike, nutricioniste, kineziologe, stručnjake za mentalno zdravlje te da za takve preglede nije potrebna liječnička uputnica, već da se dovoljno nazvati i naručiti. "Uvijek možemo promjenom svog ponašanja postići neki boljitak - primjerice rane faze dijabetesa su reverzibilne ako smanjimo tjelesnu težinu i krećemo se." U usporedbi s drugim zemljama u Europi, Hrvati imaju lošu zdravstvenu sliku - pri vrhu smo što se tiče tjelesne težine, pušenja i konzumaciji alkohola, rekla je Puljak. No, ipak se s godinama situacija poboljšava. 

Građani su imali mogućnosti napraviti i spirometriju. "Spirometrijom se mjeri plućna funkcija. Obično s plućnom funkcijom imaju problema pušači ili astmatičari. Ali spirometriju mogu napraviti i svi ljudi koji imaju dispneju ili indikaciju za spirometrijsko testiranje", rekao je Radovan Zrilić, dr. med., spec. internist i pulmolog Poliklinike za bolesti dišnog sustava.

Bila je dostupna i procjena kardiovaskularnog rizika, što je posebno važno jer od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj umire preko 20 000 ljudi. " Procjena kardiovaskularnog rizika je izuzetno važan jer time možemo vidjeti ako nešto s osobom nije u redu i uputiti ju dalje na dodatnu obradu ili liječenje", rekao je prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, dr.med., ravnatelj Poliklinike Srčana. Dodao je su najpoznatiji kardiovaskularni rizici povišeni tlak i šećer te neaktivnost, koju mnogi Hrvati prakticiraju. Za kardiovaskularno zdravlje, važna je "regulacija tjelesne težine prirodnim putem, tjelovježba bez pripravaka koji su danas moderni te reći ne pušenju", naglasio je prof. prim. dr. sc. Krstačić.

Osim procjene kardiovaskularnog rizika i spirometrije, građani su mogli napraviti alergološko testiranje, analizu tjelesne mase, izmjeriti CO2 u izdisaju te sudjelovati na tečaju oživljavanja i radionici pružanja prve pomoći, kao i otkriti više o projektu Zeleni recept - uputnica za zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost.