Umro je papa Franjo
Imao je 88 godina i bolovao je od raznih bolesti tijekom svog 12-godišnjeg papinstva.
"Jutros u 7:35 sati, rimski biskup Franjo vratio se u Očevu kuću. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi",
objavio je kardinal Kevin Farrell u izjavi koju je Vatikan objavio na svom Telegram kanalu.
Umro je u Domu sv. Marte.
Moždano krvarenje uzrok papine smrti?
Cerebralno krvarenje mogući je uzrok smrti pape Franje, a ne respiratorni problemi koji proizlaze iz njegove nedavne po život opasne upale pluća, objavila je ANSA pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Prema onome što ANSA doznaje, moždano krvarenje mogući je uzrok Franjine smrti.
Njegova smrt nastupila je iznenada jutros u 7:35 i, kako se navodi, nije u izravnoj vezi s bolestima dišnog sustava.
Moždano krvarenje zapravo je lošija i pogubnija varijanta moždanog udara.
Prije smrti imao je upalu pluća i bronhitis
Činjenica je da postajemo ranjiviji na respiratorne infekcije kako starimo. Virusi i bakterije koje smo prije mogli riješiti u roku od nekoliko dana mogu postati smrtonosna prijetnja, a čak ni papa Franjo nije bio imun.
U 88. godini papa Franjo patio je od ranog zatajenja bubrega. Borio se s upalom pluća i složenom infekcijom pluća (kod starije populacije češće su zahvaćena oba plućna krila), nakon razvoja bronhitisa i polimikrobne infekcije.
“Bronhitis je vjerojatno uzrokovan uobičajenim virusom – od obične prehlade do gripe ili covida – koji je izazvao upalu sluznice krvnih žila”, objašnjava za Telegraph dr. David Strain, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Exeter specijaliziran za virusne infekcije.
"Polimikrobna infekcija znači da se sve bakterije koje bi trebale živjeti u respiratornom traktu počinju razmnožavati više nego što bi trebale", dodaje dr. Strain. Tada će jedna od tih bakterija postati dominantna, uzrokujući da imunološki sustav pošalje cijeli niz upalnih bijelih krvnih stanica na to područje. "Čim naše upalne stanice počnu ispunjavati dišne putove, tada govorimo o upali pluća."
Neki simptomi gripe, bronhitisa i upale pluća se preklapaju, ali gripa obično počinje iznenadnom temperaturom, bolovima u tijelu i iscrpljenošću. Bronhitis se javlja kao posljedica respiratorne infekcije, poput gripe, a iskašljavanje sluzi jedan je od glavnih simptoma. Upala pluća obično uzrokuje poteškoće s disanjem, bolove u prsima i visoku temperaturu.
Simptomi starije osobe u svakoj fazi - početna infekcija gripe, kasniji bronhitis i kasnija upala pluća - ovisit će o njezinom ukupnom zdravlju i biološkoj dobi (koliko su stare stanice i tkiva). Ako je starija osoba svjesna da je bolesna, to je obično dobar znak, kaže dr. Strain. “Ljudi koji su stvarno jako bolesni nemaju pojma koliko su loše jer se njihovo tijelo u potpunosti usredotočuje na rješavanje infekcije.”
Stariji pacijenti s upalom pluća često imaju delirij i mogu izgledati dementno nekoliko dana, budući da se njihov mozak isključio tako da se sva njihova energija može preusmjeriti na borbu protiv bolesti, objašnjava dr. Strain. “Vidimo da se stariji pacijenti ne žale niti misle da postoji problem jer se njihovo tijelo pokušava ozdraviti i zanemaruje osnovna osjetila. Zapravo se počnu osjećati sve gore kako im bude bolje.”
Gripa
Gripa je vrlo zarazna i može se brzo širiti među ljudima. Dobiva se udisanjem zraka koji sadrži virus (na primjer nakon što osoba kašlje ili kihne) ili dodirivanjem površine na koju je virus sletio, a zatim dodirivanjem usta ili nosa.
Gripa razgrađuje zaštitnu ovojnicu dišnih puteva, koja se sastoji od sluzi i dlaka i obično djeluje poput štitnika, kaže dr. Strain.
Dok bi se mlada, zdrava osoba s jakim imunološkim sustavom trebala potpuno oporaviti u roku od nekoliko dana, gripa može postati teška bolest za starije ljude. Za njih gripa i drugi respiratorni virusi djeluju kao brusni papir, stružući zaštitni sloj koji oblaže dišne puteve.
“Svi dobivamo potpuno isti virus, ali pitanje je koliko zaštitnog sloja i rezerve imate na raspolaganju”, objašnjava dr. Strain. “Mlada osoba u dobroj formi trebat će samo 10 posto svojih rezervi za borbu protiv virusa gripe, dok starija odrasla osoba može trebati 100 posto. Tijelo koristi sve za borbu protiv virus i ne preostaje ništa za sljedeću bolest koja se pojavi.”
Bronhitis
Bronhitis najčešće nastaje kao posljedica virusne infekcije, poput prehlade ili gripe, posebno kod osoba s već oslabljenim zdravljem. Istraživanja pokazuju da virusi uzrokuju 85 do 95 posto slučajeva akutnog bronhitisa ulaskom u dišni sustav. Iako sam bronhitis nije zarazan, virus koji ga izaziva može se prenijeti na druge osobe.
"Ako mlada, zdrava osoba razvije bronhitis, zaštitni sloj u njezinom dišnom traktu vrlo će brzo zacijeliti", kaže dr. Strain. "Starijim odraslim osobama treba puno, puno više vremena da zaštitni slojevi zacijele." Također, ako starije osobe imaju bronhitis, osjetljivije su i na bakterijsku infekciju, do koje dolazi ako bakterije koje žive u dišnim putevima prodru kroz oštećenu sluznicu. To u konačnici može dovesti do upale pluća.
Upala pluća
Upala pluća ili pneumonije obično uzrokovana infekcijom. Kada tijelo osjeti da je došlo do upale (na primjer kao posljedica bronhitisa) i da su prisutne bakterije, imunološki sustav oslobađa bijele krvne stanice, također poznate kao leukociti, čija je zadaća obraniti tijelo od infekcije i upale, objašnjava dr. Strain. "Ali te stanice mogu začepiti alveole - sićušne zračne vrećice u plućima koje omogućuju izmjenu kisika i ugljičnog dioksida - tako da ne možemo pravilno disati", dodaje.
Pacijente s puno zdravstvenih problema obično je to ono što ih gura preko ruba, dodaje dr. Strain.
Kako ih liječiti kod kuće
Infekcija gripom uzrokovat će simptome poput iznenadne visoke temperature bol u tijelu i iscrpljenost. U ovoj fazi najbolje je uzeti paracetamol i piti puno tekućine kako biste kontrolirali simptome, kaže dr. Strain. Antibiotici ne djeluju protiv gripe. “Vrućica troši puno dodatne energije, pa će snižavanje vrućice paracetamolom zapravo pomoći ljudima da brže ozdrave”, objašnjava dr. Strain.
Slično tome, bronhitis obično nestane sam od sebe u roku od nekoliko tjedana ako pijete mnogo tekućine, dovoljno se odmarate i uzimate paracetamol za ublažavanje simptoma.
Ako osoba ima upalu pluća, obično joj se daju antibiotici kako bi se liječila kod kuće i obično se osjeća bolje unutar dva do četiri tjedna, iako će stariji osobe i one u rizičnoj skupini vjerojatno biti primljene u bolnicu.
Kada posjetiti liječnika
"Čim se osoba počne ponašati drugačije - može biti da postane promjenjiva, previše emotivna ili potpuno povučena - to je vrijeme kada treba otići u bolnici", kaže dr. Strain.
“Čak i ako je još uvijek u fazi virusne infekcije, moramo biti sigurni da nje u opasnosti od bakterijske infekcije koja može napraviti štetu", kaže on. Liječnici mogu brzom analizom krvi otkriti je li došlo do bakterijske infekcije.
Ako je infekcija virusna, tada će pacijent dobiti tekućinu i paracetamol, s čime bi se liječio i kod kuće, ali ako postoje dokazi o bakterijskoj infekciji, dobit će jake antibiotike 24 do 48 sati, kaže dr. Strain, dodajući da je što brža reakcija najkorisnija za pacijenta.
Kako spriječiti gripu, bronhitis i upalu pluća
Iako infekcije mogu biti neizbježne, korisni koraci kao što je izbjegavanje ljudi koji imaju virusnu bolest – uključujući i savjetovanje obitelji da odgode posjet ako imaju kašalj ili prehladu – jednostavni su, ali učinkoviti, kaže dr. Strain. Cjepivo protiv gripe znači da je vjerojatnije da će infekcija gripe biti blaga.
Također je važno spriječiti slabost održavanjem aktivnosti, kaže dr. Strain. "Slabost - nesposobnost da se uhvatite u koštac s infekcijama dok vas pogađaju - ono je što će uzrokovati da završite u bolnicu. Odlazak u svakodnevnu petominutnu šetnju ili čak samo izlazak nekoliko puta tjedno, dokazano jača vaš imunološki sustav", dodaje dr. Strain. Oni koji su aktivni, i dalje će se osjećati lođe kada ih pogodi infekcija dišnog sustava, ali brzo će se oporaviti od nje, napominje dr. Strain.
Što je osoba slabija, to će joj trebati više vremena da se oporavi od upale pluća. “Može proći nekoliko mjeseci prije nego što vrati svoju snagu i važno je da osoba koja brine o njoj zna da neće biti jaka kao što je nekad bila", kaže dr. Strain.