Treba li uzimati probiotike s antibioticima? Novo istraživanje ima odgovore
Antibiotici se bore protiv štetnih bakterija koje uzrokuju bolest, ali to nije njihova jedina uloga. Oni također ubijaju "dobre" bakterije potrebne za bitne tjelesne funkcije, poput probave i držanja štetnih bakterija pod kontrolom stoga ne čudi što mnogi tijekom uzimanja antibiotika posežu za probiotskim dodacima. No, novo istraživanje pokazalo je da se njihovom kombinacijom ne obnavljaju korisne bakterije u crijevima.
Istraživači su do ovog zaključka došli istraživanjem 15 nasumičnih kontroliranih istraživanja koja su ispitivala razlike u raznolikosti crijevnog mikrobioma između sudionika koji su uzimali antibiotike s probiotskim dodacima i bez njih. U studije je bilo uključeno gotovo 1200 ljudi. Istraživači su zatim odabrali pet studija za meta analizu te otkrili kako uzimanjem dodataka s probioticima zajedno s antibioticima povećava raznolikost crijevnog mikrobioma za neznatnu količinu - samo 0, 23 %.
Zašto probiotički dodaci prehrani nemaju uvijek veliki učinak?
Pedijatrijski gastroenterolog Arik Alper za Health objašnjava da za to postoji nekoliko razloga. Kao prvo, u probiotičkim dodacima nema dovoljno mikrobioma koji bi doprijeli do crijeva i ostavili veći utjecaj. Kod mnogih dodataka doza probiotika nije dovoljno visoka, a želučana kiselina može "ubiti" mnoge sojeve bakterija. Također, i sami antibiotici mogu uništiti probiotike koji se uzimaju pa Alper naglašava da bi ih zapravo trebalo prestati koristiti prije početka uzimanja antibiotika.
"Probiotički dodaci također obično sadrže crijevne mikrobe koji se naseljavaju u tankom crijevu, ali velika većina crijevne mikrobiote kolonizira se u debelom crijevu", objasnio je Alper.
Kako probiotički dodaci mogu pomoći?
“Najčešća i najkorisnija klinička indikacija za probiotike je prevencija proljeva uzrokovanog antibioticima”, rekao je Alper. Dodaje kako su probiotici općenito bolji u situacijama kada osoba ima proljev, a ne zatvor. No, čak bi i tada dodaci s probioticima pomogli samo u određenim okolnostima. "Postoje samo dva probiotika koja bi bila korisna za ovu specifičnu indikaciju: kvasac pod nazivom Sacharomyces boulardii i u manjoj mjeri bakterija Lactobacillus rhamnosus. Čak bi i ta dva crijevna mikroba bila učinkovita samo za specifične antibiotike", objasnio je Alper.
Hrana bogata probioticima umjesto dodataka
Općenito je bolje dobiti probiotike iz cjelovite hrane nego iz dodataka, a gastroenterolog Madhav Desai za Health dodaje da se treba oslanjati na zdravu prehranu bogatu probioticima koja sadrži kombinaciju voća i povrća. Fermentirana hrana poput jogurta, kiselih krastavaca, kimchija i kruha s kiselim tijestom također ima visok sadržaj probiotika.
No, ako se ipak odlučite za dodatke prehrani s probioticima, Desai preporučuje da gledate njihov sastav i obratite pozornost na probiotičke bakterije koje dodatak sadrži. Tako možete istražiti kako bi oni mogli djelovati s određenim antibiotikom. Ipak, uvijek je najbolje razgovarati s liječnikom ili ljekarnikom o tome koje probiotike koristiti bez obzira na razlog zbog kojeg ih planirate uzimati.
"Trebali biste slijediti posebne smjernice svog liječnika u vezi s tim koje probiotike koristiti, koliko dugo i u kojoj dozi", napominje Alper. Dodaje kako probiotici imaju nuspojave i stoga treba biti oprezan s njima, osobito ako ih nije preporučio liječnik.