Tiha infekcija bez simptoma koja je posebno opasna za žene
Humani papiloma virus, skraćeno HPV, obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije.
Procjenjuje se da infekciju Humanim papiloma virusom ima 25 do 30 posto žena u Hrvatskoj. HPV je ujedno najčešća spolno prenosiva bolest, gdje se od 150 tipova, njih 40-ak prenosi spolnim putem. Iako je najčešće riječ o tzv. tihoj infekciji bez simptoma, koja najčešće prolazi bez posljedica, oko 1 posto infekcija može, ako se ne liječi, prijeći u premaligne i maligne promjene koje dovode do karcinoma cerviksa.
Stručnjaci procjenjuju da u Hrvatskoj od tog oblika karcinoma godišnje oboli 366 žena, a preko 100 ih umre. HPV se najčešće javlja u najosjetljivijoj fertilnoj dobi od 20. do 26. godine (60-70 posto) pa infekcije mogu utjecati i na reproduktivne sposobnosti žena. Jedna od predrasuda o HPV-u je da ga imaju samo spolno aktivne osobe, međutim HPV je pronađen i kod djevica, a genitalni kondilomi opisani su i kod djece. Znači da bi netko imao HPV nije neophodno da bude spolno aktivan, budući da se virus nalazi u koži anogenitalne regije.
No, HPV se najčešće prenosi tijekom vaginalnog ili analnog spolnog odnosa. U većine osoba zaraženih humanim papiloma virusom nikada se ne razviju simptomi ni zdravstvene tegobe. U većini slučajeva HPV nestaje sam od sebe i ne uzrokuje nikakve zdravstvene tegobe.
Međutim, kada HPV infekcija ne prolazi, može uzrokovati zdravstvene tegobe poput genitalnih bradavica i raka. HPV može izazvati rak vrata maternice i druge oblike raka, uključujući rak stidnice, rodnice, penisa ili anusa. Može uzrokovati i rak stražnjeg dijela grla, uključujući rak korijena jezika i krajnika (koji se naziva orofaringealnim rakom). Rak vrata maternice: Zašto je prevencija kod ove bolesti najvažnija
Zašto se važno cijepiti?
Udruga “SVE za NJU” uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo organizira tribine u okviru javnozdravstvene kampanje “Druga prilika” na temu zaštite od infekcije HPV-om radi obavještavanja javnosti o akciji cijepljenja za srednjoškolce koja traje do 1. srpnja ove godine. Cijepljenje protiv HPV infekcije je besplatno i neobavezno za sve učenike i učenice osmog razreda osnovne škole te ovisno o raspoloživosti cjepiva, za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godine starosti.
Ipak, gotovo polovica srednjoškolaca, i to većinski dječaka, ne zna bi li se cijepili protiv HPV virusa. Među neodlučnima je više mladića (54%), negoli djevojaka (43%). Mnogi od njih ne znaju kako se HPV prenosi i je li cjepivo protiv ovog virusa učinkovito. Dio je ovo istraživanja HZJZ-a iz 2020. godine na temelju edukativnih radionica koje po hrvatskim srednjim školama provode studenti medicine Udruge CroMSIC u sklopu mRAK kampanje usmjerene na cijepljenje protiv HPV infekcije.
Osim humanog papiloma virusa postoje i drugi faktori poput genetske predispozicije koje dodatno ‘pomažu’ nastanku HPV-a. "Zaštita od infekcije i rano otkrivanje raka u početnoj i izlječivoj fazi su ključni jer HPV infekcija obično nema znakova ili simptoma pa većina zaraženih osoba toga nije ni svjesna. Većina infekcija otkrije se tek s abnormalnim nalazima Papa-testa.", rekao je prof. dr. sc. Damir Eljuga.
Kada je riječ o poznavanju opasnosti i rizika od bolesti u slučaju zaraze HPV-om, mnogi građani, naročito mladi, još uvijek nisu dovoljno informirani. Stoga je jako važno osvijestiti mlađe generacije o važnosti prevencije protiv HPV-a, tim više što je cjepivo lako dostupno, učinkovito i besplatno.