Svaka čaša se računa: Alkohol povećava rizik od krvarenja i trajnog oštećenja u mozgu
Prekomjerna konzumacija alkohola, koju su istraživači definirali kao redovito ispijanje tri ili više alkoholnih pića dnevno, povezana je s težim krvarenjima u mozgu (poznatim kao hemoragijski moždani udar) i ranijim dugotrajnim oštećenjem mozga, pokazuje studija objavljena u časopisu Neurology.
"Hemoragijski moždani udar, ili intracerebralno krvarenje (često se naziva izljev krvi u mozak), nastaje kada krvna žila u mozgu pukne, uzrokujući istjecanje krvi i oštećenje okolnog moždanog tkiva. Hemoragijski udari čine oko 15 % do 20 % svih moždanih udara", objasnio je dr. Mitchell Elkind, glavni znanstveni savjetnik za zdravlje mozga i moždani udar pri Američkom udruženju za srce, koji nije sudjelovao u studiji.
"Druga vrsta moždanog udara, oko 80 %, je ishemijski udar, kod kojeg dolazi do stvaranja ugruška ili blokade krvne žile, što uzrokuje nedostatak protoka krvi u dio mozga, pa on odumire zbog manjka kisika i hranjivih tvari", dodao je Elkind. "Hemoragijski moždani udari obično su opasniji i izazivaju teže posljedice."
Prema Eurostatovim podacima o konzumaciji alkoholnih pića svaki dan, objavljenim na stranicama HZJZ-a, Hrvatska se nalazi među prvih pet država (10,2 %), s prevalencijom iznad 10 %, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom, Portugalom (20,7 %) . Prema dobivenim podatcima jedan posto stanovnika u Hrvatskoj pije ekscesivno svaki dan, tri posto tjedno, a 12,6 % mjesečno. Ekscesivno epizodično pijenje znači konzumaciju šest ili više standardnih pića u jednoj prilici (oko 60 g čistog alkohola).
"Ljudi koji su u prosjeku pili tri čaše alkohola dnevno imali su krvarenje u mozgu u prosjeku 11 godina ranije u odnosu na one koji su pili manje", rekao je dr. M. Edip Gurol, glavni autor studije.
Tko je u riziku od hemoragijskog moždanog udara?
Moždani udar je treći uzrok smrti, ali i vodeći uzrok invalidnosti, u Hrvatskoj u kojoj je samo prošle godine od njega umrlo 3656 osoba ili 7,2 posto svih umrlih, prema podacima HZJZ. Godišnje u svijetu moždani udar pogodi 13 milijuna stanovnika, u Hrvatskoj 13 tisuća.
"Nažalost, hemoragijski moždani udar može se dogoditi bilo kome — čak i djeci. No rizik brzo raste s godinama, osobito nakon 55. godine", rekao je Elkind, profesor emeritus neurologije i epidemiologije na Sveučilištu Columbia. "Najvažniji rizični faktor za krvarenje u mozgu općenito je visoki krvni tlak, odnosno hipertenzija. Hipertenzija se povećava s godinama. Nedavno bilježimo sve više moždanih udara kod mlađih ljudi zbog porasta pretilosti, dijabetesa i hipertenzije među mladima."
Hrvatska je europski rekorder po učestalosti povišenog krvnog tlaka, a posljednji podaci govore da čak polovica odraslih Hrvata boluje od arterijske hipertenzije, upozorila je Hrvatska liga za hipertenziju u povodu Hrvatskog dana hipertenzije koji se obilježava 11. studenog.
Povišen krvni tlak u Hrvatskoj zauzima prvo mjesto kao uzrok smrti i izgubljenih godina zdravog života. Slijede pušenje, loša prehrana, povišeni šećer, pretilost i visoki kolesterol, no svi oni zajedno ne odnose toliko života koliko sama arterijska hipertenzija, pokazuje posljednje izvješće o opterećenju bolestima (Global Burden of Disease).
Rezultati nacionalne studije EHUH-2 pokazuju da prevalencija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj iznosi 51,7 posto, što znači da više od 1,6 milijuna građana ima povišen krvni tlak. To je porast od gotovo 15 posto u odnosu na prvu EHUH studiju provedenu prije petnaest godina. Još su porazniji podaci o kontroli bolesti: 810 tisuća osoba s hipertenzijom uopće se ne liječi, a dodatnih 390 tisuća koje uzimaju terapiju i dalje imaju nekontrolirane vrijednosti tlaka.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu, hipertenzivna bolest nalazi se na drugom mjestu među uzrocima smrti u Hrvatskoj, odmah iza ishemijske bolesti srca.
Neki simptomi visokog krvnog tlaka uključuju glavobolje, otežano disanje i krvarenje iz nosa.
"Još jedan važan uzrok moždanih udara kod mlađih ljudi je uporaba ilegalnih supstanci: dakle, ne samo alkohol, nego i kokain, metamfetamin i drugi stimulansi, heroin i druge injektirane droge, mogu dovesti do moždanih udara i krvarenja u mozgu", rekao je Elkind. "Alkohol — a posebno stimulansi — mogu povisiti krvni tlak, što povećava rizik od svih vrsta moždanih udara, uključujući hemoragijskih."
Osim moždanog udara, hipertenzija može uzrokovati kroničnu bolest bubrega, srčane bolesti i bolesti arterija.
"Pacijentima koji su imali krvarenje u mozgu ili imaju MRI pokazatelje povećanog rizika od krvarenja, poput mikrokrvarenja u mozgu, preporučujem potpuno prestati s konzumacijom alkohola ili ga koristiti vrlo rijetko", rekao je Gurol, vaskularni neurolog u Mass General Brigham, sugerirajući konzumaciju najviše šest puta godišnje i nikada više od jedne čaše tijekom 24 sata, piše CNN.
Kako smanjiti rizik od hemoragijskog moždanog udara?
Elkind preporučuje kontrolu krvnog tlaka kako biste spriječili moždani udar.
"Provjerite ga kod liječnika, kod kuće ili u lokalnoj ljekarni", rekao je, "a ako je povišen, regulirajte ga promjenom životnog stila i, ako je potrebno, lijekovima."
Jednostavan način za snižavanje krvnog tlaka je aerobna tjelovježba, poput hodanja. Pravilna tehnika hodanja — uspravno držanje, ramena unatrag, zamahivanje rukama i svjesno disanje (po mogućnosti kroz nos) — pomoći će regulaciji organizma.
Promjene u prehrani, poput smanjenja unosa soli i pridržavanja mediteranskog načina prehrane, također mogu poboljšati zdravlje srca i sniziti krvni tlak.
Nalazi nove studije temelje se na podacima prikupljenima od 1600 odraslih osoba prosječne dobi od 75 godina koje su bile hospitalizirane zbog intracerebralnog krvarenja. Sudionici su bili pacijenti u Massachusetts General Hospital u Bostonu i većinom bijelci.
Budući da su podaci prikupljeni retrospektivno, "mogu biti pristrani zbog samog događaja krvarenja: osobe ili njihovi bliski članovi obitelji mogu prijaviti višu razinu konzumacije alkohola nakon životno promjenjivog događaja poput cerebralnog krvarenja. To može dovesti do pristranih procjena učinka", rekao je Elkind. "U pravoj prospektivnoj studiji, podaci o konzumaciji alkohola prikupljali bi se prije nego što se krvarenje dogodilo."