Skriveni mikrobi u ustima mogu utrostručiti rizik od smrtonosnog raka, pokazuje istraživanje
U istraživanju objavljenom u časopisu JAMA Oncology, znanstvenici su identificirali 27 vrsta bakterija i gljivica u oralnom mikrobiomu koje mogu pridonijeti razvoju ove bolesti.
Rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih oblika raka — prema podacima Svjetskog fonda za istraživanje raka, u 2022. godini zabilježeno je oko 510 992 novih slučajeva raka gušterače diljem svijeta, dok je 467 409 osoba umrlo od ove bolesti, što ga čini šestim vodećim uzrokom smrti povezanih s rakom na globalnoj razini. U Europi, rak gušterače je treći vodeći uzrok smrti od raka, a stopa incidencije (broj novih slučajeva) u zemljama EU kreće se između 16 i 25 slučajeva na 100 000 stanovnika, ovisno o državi
“Trenutno nemamo kvalitetne testove za rano otkrivanje, a mogućnosti liječenja su ograničene — zato je otkrivanje novih, promjenjivih čimbenika rizika iznimno važno jer nam može pomoći u prevenciji bolesti”, rekla je Jiyoung Ahn, dr. sc., profesorica populacijskog zdravlja na NYU Grossman School of Medicine i zamjenica ravnatelja za populacijsku znanost u NYU Perlmutter Cancer Center, za Fox News Digital.
Znanstvenici su analizirali uzorke sline 122 000 zdravih odraslih osoba koje su sudjelovale u dvije velike studije o raku, a potom ih pratili tijekom devet godina. Usporedili su oralni mikrobiom 445 osoba koje su razvile rak gušterače s mikrobiomom 445 nasumično odabranih sudionika bez raka.
U obzir su uzeti čimbenici poput medicinske povijesti, pušenja, rase i dobi, navode autori studije.
Identificirano je 24 vrste bakterija i gljivica koje su bile povezane s povećanim ili smanjenim rizikom od bolesti, kao i tri dodatne vrste bakterija koje su već poznate po povezanosti s parodontalnim bolestima i rakom gušterače.
Sveukupno, prisutnost tih mikroba bila je povezana s više od trostruko većim rizikom od razvoja raka gušterače.
“Ukupni učinak ovih 27 mikroorganizama saželi smo stvaranjem indeksa rizika koji kombinira veličinu učinka i učestalost svake vrste”, objasnila je Ahn. “Korištenjem tog pristupa, otkrili smo da osobe s višim indeksom rizika imaju 3,5 puta veći rizik od razvoja raka gušterače.”
Veza između lošeg oralnog zdravlja i raka gušterače već je ranije primijećena, no dosad se nije znalo koje točno vrste bakterija mogu biti uzročnici.
“Profiliranje oralnog mikrobioma moglo bi poslužiti kao neinvazivni biomarker za identifikaciju osoba s povišenim rizikom, koje bi mogle imati koristi od pojačanog nadzora, što je posebno važno s obzirom na nedostatak učinkovitih metoda za rano otkrivanje raka gušterače", dodala je Ahn.
Ovi rezultati dodatno naglašavaju važnost redovite oralne higijene koja uključuje redovito pranje zuba, čišćenje zubnim koncem i redovite stomatološke preglede.
“To je čimbenik rizika koji se može mijenjati, što znači da imamo priliku utjecati na prevenciju raka gušterače”, rekla je Ahn. “Također je u skladu s porukama javnog zdravstva, poput izvješća američkog kirurga opće prakse koje ističe da oralno zdravlje ima važan utjecaj na cjelokupno zdravlje organizma.”
Florencia McAllister, dr. med., profesorica gastrointestinalne onkologije u Centru za rak MD Anderson Sveučilišta u Teksasu, već neko vrijeme prati mikroorganizme u usnoj šupljini i u uzorcima stolice.
“U budućnosti bi karakterizacija i modulacija mikroba mogla biti važan dio personalizirane prevencije raka”, rekla je McAllister, koja nije sudjelovala u studiji.
Ipak, potrebno je dodatno istražiti igraju li mikrobi stvarnu ulogu u razvoju raka, ili su u pitanju drugi uzroci, poput genetike ili imunosupresije, upozorili su liječnici.
Dr. Purnima Kumar, voditeljica odjela za parodontologiju i oralnu medicinu na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta Michigan, također potvrđuje povezanost oralnog zdravlja s bolestima u ostatku tijela.
“Ne možemo odvojiti usnu šupljinu i oralne bolesti od bolesti koje se javljaju drugdje u tijelu”, rekla je Kumar, koja je i glasnogovornica Američkog stomatološkog udruženja (nije sudjelovala u studiji).
Za očuvanje zdravog oralnog mikrobioma, stomatologinja preporučuje redovito pranje zuba i čišćenje zubnim koncem, kao i dosljedne stomatološke preglede.
Na oralno zdravlje utječu i prehrambene navike te stil života, što uključuje i konzumaciju alkohola, pušenje i korištenje e-cigareta, dodaje Kumar.
Autori studije napominju da postoje određena ograničenja — istraživanje je pokazalo samo korelaciju, a ne uzročno-posljedičnu vezu između oralnih mikroba i rizika od raka gušterače.
U sljedećoj fazi, tim planira istražiti utječu li virusi u ustima na razvoj raka te ima li mikrobiom ulogu u ishodima preživljavanja.