Nemir u nogama koji sprečava miran san mogao bi biti posljedica sindroma nemirnih nogu. U nastavku donosimo objašnjenje što je sindrom nemirnih nogu, koji su simptomi, kako ga dijagnosticirati te što napraviti kako bi ublažili simptome sindroma nemirnih nogu.

Što je sindrom nemirnih nogu?

Sindrom nemirnih nogu (restless leg syndrome ili RLS) je stanje koje uzrokuje nekontroliranu potrebu za pomicanjem nogu zbog neugodnog osjećaja poput peckanja, zatezanja ili pulsiranja. Obično se nelagoda javlja u večernjim ili noćnim satima te kada osoba sjedi ili leži. Kretanje privremeno ublažava neugodan osjećaj, no on se opet javlja kada kretanje prestane ili kada osoba legne. 

Simptomi sindroma nemirnih nogu

Osobe sa sindromom nemirnih nogu osjećaju jaku potrebu za kretanjem koju ne mogu zanemariti, što je popraćeno neugodnim osjećajem u nogama. Osjete u nogama često je teško definirati, ali se mogu opisati kao bolno pulsiranje, zatezanje, peckanje te osjećaj kao da nešto puzi i migolji pod kožom. Ovi osjećaji rjeđe zahvaćaju ruke nego noge, a još rjeđe prsa ili glavu. Iako se simptomi mogu pojaviti samo na jednoj strani tijela, najčešće zahvaćaju obje. Također se mogu izmjenjivati ​​između strana te variraju u jačini od neugodnih preko iritantnih do bolnih.

Budući da pomicanje nogu (ili drugih zahvaćenih dijelova tijela) ublažava nelagodu, osobe koje pate od sindroma nemirnih nogu često drže noge u pokretu kako bi smanjile ili spriječile osjete. Simptome olakšavaju hodanjem, neprestanim pomicanjem nogu dok sjede ili leže i prevrtanjem u krevetu. Klasična značajka sindroma je pogoršanje simptoma noću s jasnim razdobljem bez simptoma u ranim jutarnjim satima. Simptomi mogu varirati od dana do dana, u ozbiljnosti i učestalosti te od osobe do osobe. U umjereno teškim slučajevima, simptomi se javljaju samo jednom ili dvaput tjedno. U teškim slučajevima simptomi se javljaju više od dva puta tjedno.

Ponekad osobe koje pate od sindroma nemirnih nogu mogu doživjeti remisiju, odnosno spontano poboljšanje simptoma tijekom razdoblja od nekoliko tjedana ili mjeseci prije nego što se simptomi ponovno pojave, obično tijekom ranih faza poremećaja. Većini simptomi ipak s vremenom postaju sve teži. 

Uzrok sindroma nemirnih nogu

U većini slučajeva, uzrok sindroma nemirnih nogu je nepoznat i tada se naziva primarnim. Međutim, sindrom nemirnih nogu prenosi se genetski, što znači da su velike šanse da ćemo i sami razviti simptome ako ih ima netko u obitelji. Istraživanja pokazuju da je i niska razine željeza u mozgu također moguć uzrok pojave sindroma. Također upućuju i na to da je sindrom povezan s disfunkcijom dijela mozga koji kontrolira pokrete, a koji koristi dopamin za funkciju. Dopamin je potreban za održavanje skladnih pokreta mišića, prenosi NIH.

Osobe s Parkinsonovom bolešću, još jednim poremećajem dopaminskih puteva bazalnih ganglija, imaju povećane šanse za razvoj sindroma nemirnih nogu. Dokazi upućuju i na to da je sindrom nemirnih nogu također povezan sa:

• Završnim stadijem kronične bubrežne bolesti i hemodijalizom
• Određenim lijekovima koji mogu pogoršati simptome, kao što su lijekovi protiv mučnine, antipsihotici, antidepresivi koji povećavaju serotonin te neki lijekovi protiv prehlade i alergije
• Konzumacijom alkohola, nikotina i kofeina
• Trudnoćom, osobito u posljednjem tromjesečju, no u većini slučajeva simptomi obično nestaju unutar četiri tjedna nakon poroda
• Neuropatijom (oštećenje živaca).

Nedostatak sna i druga stanja poput apneje sna također mogu pogoršati ili izazvati simptome kod nekih ljudi. Smanjenje ili potpuno uklanjanje ovih čimbenika može ublažiti simptome. Žene su također dvostruko podložnije sindromu nemirnih nogu, a iako se može javiti u bilo kojoj dobnoj skupini, najčešće se javlja u zrelijim godinama, prenosi Healthline.

Dijagnoza sindroma nemirnih nogu

Budući da ne postoji jedinstveni test kojim možemo detektirati sindrom nemirnih nogu, dijagnoza se postavlja u razgovoru s liječnikom.

Postoji pet ključnih kriterija za dijagnozu:

• Snažna i često neodoljiva potreba ili nagon za pomicanjem nogu koji je često povezan s abnormalnim i neugodnim osjećajima trnaca
• Potreba za pomicanjem nogu počinje ili se pogoršava tijekom odmora ili neaktivnosti
• Potreba za pomicanjem nogu barem se privremeno i djelomično ili potpuno olakšava pokretima
• Potreba za pomicanjem nogu počinje ili se pojačava navečer ili noću
• Gornje četiri značajke nisu posljedica bilo kojeg drugog zdravstvenog stanja ili stanja u ponašanju.

Liječnika će također zanimati koliko dugo simptomi traju, kada su se pojavili i kakve posljedice imaju na svakodnevni život. Zanimat će ga i obiteljska anamneza, a moguće je i da će potražiti stručno mišljenje neurologa ako se radi o ozbiljnijem obliku sindroma. Također će napraviti i dodatne testove kako bi potvrdili da sindrom nemirnih nogu nije posljedica drugih poremećaja zdravlja. 

Lijek za sindrom nemirnih nogu

Primarni oblik sindroma nemirnih nogu ne može se potpuno izliječiti, ali se mogu ublažiti simptomi i gotovo eliminirati. Ako je neki drugi zdravstveni problem odgovoran za pojavu sindroma nemirnih nogu, liječenjem tog stanja moguće je potpuno izliječiti i sindrom.

Opcije koje ublažavaju simptome sindroma nemirnih nogu uključuju:

• Promjene životnih navika - Smanjenje konzumacije kofeina, nikotina i alkohola kao i dovoljna količina sna mnogima znatno ublažavaju simptome. Uravnotežena prehrana i tjelesna aktivnost također će uvelike olakšati simptome.
• Masaža i topla kupka - Ako ne možemo spavati zbog osjećaja nemira u nogama, olakšati ga možemo trenutno masažom nogu ili namakanjem u toploj vodi. 
• Suplementi željeza - Ako je uzrok sindroma nemirnih nogu nedostatak željeza, suplementi s visokom dozom željeza mogli bi ublažiti simptome. Ako se ne pokažu efektivni, oralne suplemente moguće je zamijeniti intravenoznim ubrizgavanjem kroz infuziju.
• Lijekovi za epilepsiju - Lijekovi za epilepsiju pokazali su izrazito djelotvorni u otklanjanju simptoma sindroma nemirnih nogu, a postoji nekoliko vrsta te je potrebno pronaći one koji najbolje djeluju. 
• Lijekovi koji utječu na proizvodnju dopamina - Lijekovi za stanja poput ADHD-a mogu pomoći u smirivanju nelagodnog osjećaja u nogama. Nisu prvi izbor za liječenje, no mogu biti vrlo efektivni. Svakako je potrebno uzimati ih pod liječničkim nadzorom.

Posljedice neliječenog sindroma nemirnih nogu

Iako sam sindrom nemirnih nogu ne vodi do jako ozbiljnih komplikacija, može utjecati na kvalitetu života, prenosi Mayo Clinic. Nemir u nogama utječe na san jer osobe često zbog nelagode ne mogu zaspati ili se bude tijekom noći. Manjak sna može izazvati povećanu razinu stresa što sa sobom nosi narušeno mentalno zdravlje i u konačnici disbalans organizma. Ako se ozbiljniji oblici sindroma nemirnih nogu ne liječe i ako ne uvedemo promjene životnih navika, mentalno zdravlje može kronično biti narušeno što dovodi do depresije, smanjenja kognitivnih sposobnosti i produktivnosti. 
 

boja urina se mijenja 10 simptoma nedostatka željeza u krvi

Sve se može kada se zna kako Neurokirurg otkrio strategiju od 4 koraka uz pomoć koje ćeš usvojiti zdrave navike