Sindrom karpalnog kanala i kada je potrebno operirati šaku

Guliver/Shutterstock
Uzroci sindroma karpalnog kanala su različiti, od sistemskih bolesti, primjerice dijabetesa, reumatoidnog artritisa do tumora ili ciste u tom području. No, najčešći uzrok je preopterećenje tetiva u karpalnom tunelu zbog učestalih ponavljajućih pokreta ili dugotrajnog neadekvatnog položaja šake. Tetive zatim otiču i tako smanjuju prostor za živac medijanus u karpalnom tunelu.
Vidi originalni članak
Sindrom karpalnog kanala nastaje kod pritiska na živac medianus u području ručnog zgloba ( karpalni kanal), a manifestira se kao osjećaj trnjenja i bolova palca do polovice prstenjaka sa strane dlana.

Šaka je vrlo kompleksan splet niza anatomskih struktura čija je zajednička ovisnost i funkcionalnost neophodna u normalnom životu Snaga i pokretljivost ovise o mišićima i tetivama u području šake i podlaktice. U području šake su tri vrste mišića: mišići pregibači, mišići opružači, mali mišići šake. Tetive su pokrivene sinovijom, istom tekućinom kao i u zglobovima. Tetive i sinovija su zaštićene pokrovom, tetivnom ovojnicom. Osjet u području šake omogućuju dva živca u području dlana, te jedan u području dorzuma šake.

Medijanus je živac koji prolazi zajedno s tetivama u području ručnog zgloba prekriven s transverzalnim ligamentom. Ta se regija zove karpalni kanal. Veći dio osjeta šake u području dlana (od palca do polovice prstenjaka ) ovisi o tom živcu, kao i snaga mišića baze palca. Karpalni kanal zbog gracilnije građe uži je kod žena, pa one češće pate od tog sindroma. Ova boljka suvremenog doba javlja se kod 50 do 150 ljudi na 100.000 stanovnika, a u SAD-u od njega pati čak tri posto stanovništva.

Načini liječenja i rizik

Da bi liječenje bilo uspješno, najvažnije se što ranije javiti liječniku. Uz vježbe rezultati mogu biti jako dobri, a krajnje je rješenje najčešće kirurški zahvat kojim se prekida poprečni ligament i time se živac odterećuje pritiska. Međutim, oporavak traje i moguć je gubitak nekih funkcija šake. Stoga je najuputnije na vrijeme poraditi na prevenciji. Sindrom karpalnog tunela pogađa oba spola, ali su mu više sklone žene.

Pitanja koja si treba postaviti prije odluke o operaciji šake?

Postoje li jasni simptomi koji ukazuju da je operacija šake nužna i koji su, objašnjava dr. med. Tomislav Vlahović, spec. kirurg, subspecijalist plastične kirurgije, specijalista za kirurgiju šake, plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju iz Poliklinike Neurospine u Zagrebu: "Najčešći simptomi sindroma karpalnog kanala su trunjenje u području dlana te palca, kažiprsta , srednjaka i unutrašnje strane prstenjaka. Progresijom bolesti dolazi do javljanja bolova u navedenom području šake. U većini slučajeva potreban je operativni zahvat kad se tegobe intenzitetom i trajanjem pojačavaju. Najčešće su noćni bolovi tegobe radi kojih bolesnici dolaze na operativni zahvat."

U većem broju slučajeva uobičajeno je osjećati stres ili strah. Upoznavajući se s procedurama te razumijevanje procesa liječenja pomoći će osobi da se osjeća smirenije i sigurnije, ako se odluči na zahvat. Kod većine tegoba vezanih uz koštano-tetivnu ili reumatsku problematiku šake potrebno je operativno liječenje. Odluka o operacijskom liječenju ovisi o nekoliko čimbenika:

  • O ozbiljnosti problema, odnosno jačini bola i gubitku funkcije šake
  • O potrebama u svakodnevnom životu
  • O stavu prema ostalim načinima liječenja kao što su: imobilizacija, uzimanje lijekova i fizikalnoj terapiji

Prednosti operacijskog liječenja u području šake i ručnog zgloba

  • Dugotrajnije smanjenje tegoba u vidu bolova
  • Bolja pokretljivost i funkcija šake
  • Bolji izgled šaka i prstiju ( ovisno o vrsti zahvata )
  • Većina zahvata se mogu činiti u lokalnoj i regionalnoj anesteziji

Dr. Vlahović, objasnio je i koji su mogući rizici operacije šake: "Kao i kod svakog kirurškog zahvata mogući su akutni problemi u vidu otoka operacijskog polja te infekcija koje su rijetke. U kasnijim postoperacijskim stadijima većina tegoba ovisi o samom trajanju bolesti (duže trajanje simptoma, sporiji oporavak ). Mogući su ograničenje pokreta i bolovi prstiju što se prevenira pravilnom i pravovremenom postoperativnom fizikalnom terapijom."

Tijek operacije i oporavak

  • Operatvinim zahvatom se živac oslobađa pritiska presijecanjem poprečnog ligamenta u području karpalnog kanala.
  • Zahvat se u najčešće radi u lokalnoj ili regionalnoj anesteziji kao jednodnevni kirurški zahvat (otvorenog tipa ili endoskopski) što ne zahtjeva ostanak u bolnici preko noći.
  • Nakon operativnog zahvata do vađenja šavova ostavlja se obloga ( 10 do 14 dana).
  • Neophodno je postoperativno provoditi vježbe u svrhu smanjenja otoka, sprečavanja ukočenja zglobova te prevenciju stvaranja ožiljaka.
  • Oporavak je najčešći unutar mjesec dana, premda ovisi i o vremenu trajanja simptoma prije zahvata.

"Važno je napomenuti da oporavak ovisi o trajanju tegobe, što uvelike utječe i na krajnji ishod. Trajanje pritiska na živac važan je čimbenik oporavka jer su moguća i trajna oštećenja živca. Jedan od znakova uznapredovale bolesti je slabost mišića baze palca. Pravovremeno operativno liječenje omogućuje potpuni oporavak, odnosno nestanak bolova i trnjenja te povratak normalnog osjeta", govori dr. Vlahović.

Posjeti missZDRAVA.hr