Kako se 14. studenog obilježava svjetski dan borbe protiv dijabetesa odnosno šećerne bolesti, moramo prvo znati što je zapravo dijabetes? Dijabetes je poremećaj u kojem je povišena razina glukoze u krvi koja nastaje kao posljedica manjka lučenja inzulina ili smanjene inzulinske osjetljivosti. Postoje dva tipa dijabetesa, a najčešći je dijabetes tipa 2 te ga je moguće uspješno regulirati redovitim tjelesnim vježbanjem, adekvatnom prehranom ili inzulinom. Tjelesna aktivnost važan je faktor u prevenciji velikog broja bolesti i održavanju zdravlja.

Problem se javlja u tome što ljudi smatraju da se može regulirati u samo nekoliko dana vježbanja, a to nije istina. Tjelesna aktivnost smatra se jednim od najkorisnijih alata u regulaciji šećerne bolesti. Pomoću tjelesne aktivnosti održava se odgovarajuća razina glikemije. Osobe koje su oboljele od šećerne bolesti mogu provoditi sve vrste tjelesne aktivnosti, mora se samo pripaziti na komplikacije koje donosi dijabetes i u kojem je stadiju dijabetes. Najbolje je da se prije izvođenja neke tjelesne aktivnosti posavjetuješ s liječnicima odnosno napraviš krvnu sliku.

Komplikacije koje donosi dijabetes mogu biti rizične, a one uključuju utjecaj na živčani sustav, oštećenje bubrega, sljepoća ili oštećenje očnog živca. U 40 % slučajeva dijabetes je kriv za bolesti bubrega. Dijabetes također utječe na kardiovaskularni sustav što znači da dolazi do promjene na velikim krvnim žilama. Upravo je to najčešći uzrok smrti kod ljudi oboljelih od dijabetesa.
 

Što osoba koja ima rizik od dijabetesa može napraviti kako bi se zaštitila?

U svom trenerskom iskustvu sam pomogao većem broju ljudi da skinu kilograme, samim time i smanje rizik od nastanka ove kronične bolesti. Nažalost dijabetes isto tako može biti urođen i to je jedino kad na njega ne možemo utjecati, ali ga i tada možemo regulirati. Ono što možemo napraviti je:

Samokontrola

Moramo imati kontrolu nad sobom, dakle moramo biti svjesni svog zdravlja, odnosno svog problema. Vođenje brige o sebi jedan je od najvažnijih faktora. Znati i biti svjesni što jedemo i koliko jedemo je vrlo važno.

Tjelesna aktivnost

Najbolji alat za regulaciju tjelesne težine i regulaciju šećerne bolesti je tjelovježba. Redovita tjelesna aktivnost prvenstveno pomaže u smanjenju rizika od nastanka ne samo dijabetesa već i mnogih drugih teških bolesti kao što su određeni karcinomi, kardiovaskularne bolesti i kronične bolesti. Zašto baš tjelesna aktivnost? Kao što znamo dijabetes najčešće nastaje zbog prekomjerne tjelesne težine i povećanog potkožnog masnog tkiva što osobu čini pretilom. Upravo zato nam je važna tjelesna aktivnost pomoću koje pomažemo kardiovaskularnom sustavu da bolje radi, dolazi do ubrzanja metabolizma, smanjenja tjelesne mase, a samim time i potkožnog masnog tkiva, smanjenja masnoće u krvi i sl. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije potrebno je provesti minimalno 150 minuta aerobne aktivnosti tjedno. Ako su treninzi srednjeg intenziteta potrebno je od 30 do 60 minuta treninga pet puta tjedno, dok je treninge visokog intenziteta u trajanju os 20 do 60 minuta dovoljno napraviti tri puta u tjednu. Preporučuje se sudjelovanje u različitim vrstama tjelesne aktivnosti. Trčanje u prirodi, bicikliranje, plivanje, planinarenje, joga, boks, grupni fitness programi, treninzi snage u teretani su neki od sadržaja koji se preporučuju.

Prehrana

Naravno tjelesna aktivnost neće imati preveliki utjecaj ako prehrana nije regulirana. Dakle, da bismo smanjili tjelesnu masu potrebno je unositi manje hrane odnosno kalorija nego što potrošimo. Kalorijski deficit je najbolji alat za smanjenje tjelesne mase. Ljudi često odustaju zato što ih se tjera na neke rigorozne dijete, zabranjuju im se određene namirnice i to je zapravo vrlo česti razlog odustajanja od mršavljenja. Iz vlastitog iskustva i znanja svima govorim kako ne debljaju namirnice (ne deblja čokolada!) nego deblja količina te namirnice. Kod dijabetesa naravno vrijede ista pravila samo što je potrebno regulirati inzulin tj. unos šećera, masti i ugljikohidrata. Treba jesti dosta vlaknastih namirnica koje sprečavaju brzi prijelaz šećera iz crijeva u krv. Osoba ne mora izbaciti ništa iz prehrane nego samo paziti na količinu. Čovjeku se ništa ne smije uskratiti pa tako ni kockica čokolade. Uvijek se treba
pobrinuti da jedemo što zdravije, ali nikako nema potrebe da si uskratimo nešto za stalno!

Redovita kontrola 

Najbolje bi bilo kada bi radili kontrolu masnoće u krvi dva do tri puta godišnje te jednom godišnje kontrolu očiju, funkcije živčanog sustava, krvi i bubrega.

Kako se pokrenuti i stvoriti zdrave navike?

Jedan od najčešćih problema je kako krenuti. Većina ljudi nema jasan cilj, jasnu sliku što žele postići. Lako je reći želim smršaviti, no to ne ide baš tako. Prvenstveno mora postojati jasan cilj. Ne više ciljeva, već jedan jasan cilj. Moramo osvijestiti što je sve potrebno napraviti kako bi postigli taj cilj. Taj zadani cilj nam mora biti motivacija, a nakon što dođemo do zadanog cilja biramo sljedeći cilj i tako redom. Motivacija je nažalost prolazna, može trajati dva mjeseca ili godinu dana, ali ona će kad tad nestati.

Potrebno je stvoriti disciplinu koja će nas gurati prema naprijed kad motivacija padne. Kad jednom steknemo disciplinu napravili smo veliki posao za sebe i svoje zdravlje. Ono što preporučujem ljudima je da ako ne znaju kako se pokrenuti da nađu pomoć bilo prijatelja koji ima iskustva ili trenera. Nije sramota uzeti privatnog trenera. Ako osobe nisu u stanju same krenuti ili ih je sramota krenuti, preporučujem definitivno da to naprave u paru.
 

Igor Petrovski dr. med. objašnjava Predijabetes: Što je i kako spriječiti da ne pređe u dijabetes
 

Kada osoba jednom dođe do okom vidljivih rezultata vjerujte mi teško da će stati vježbati. Tu se stvara još jedan problem, a to je da jako puno ljudi ima nerealna očekivanja i žele smršaviti 10 kilograma u mjesec dana, no to tako ne funkcionira. Brzo dolazi i do gubitka motivacije nakon što u kratkom vremenskom periodu nema rezultata te ljudi zatim lako odustaju. Ništa se ne događa preko noći pa tako ni poboljšanje zdravlja, za sve je potreban trud i vrijeme uz želju i motivaciju. Najčešći izgovori ljudi su "nemam vremena", "nemam snage", "umoran sam", "previše radim", "od ponedjeljka ću" i slično. Moj odgovor na to je da ako imate vremena sjest pred televizor ili gledati u mobitel pola sata onda imate vremena i prošetati tih pola sata na dan. Uvijek treba imati vremena za sebe i svoje zdravlje. Jer što je kvalitetan život ako nemamo kvalitetno zdravlje?

Dakako, tjelesna aktivnost ne utječe samo na poboljšanje fizičkog zdravlja već uvelike utječe na mentalno zdravlje. Pomoću tjelesne aktivnosti izbacujemo stres, depresiju, anksioznost, dobivamo tj. stječemo samopouzdanje koje je izrazito važno za psihičko zdravlje čovjeka.

Daj si priliku i ne dozvoli svom tijelu da oboli od ove kronične bolesti. Ustani, pokreni se i budi sretna, zdrava i zadovoljna u svom tijelu. To zaslužuješ i ti, a i tvoj organizam. Produži si život!
 

Upoznaj naš stručni tim! Upoznaj Zdravolovce: Novi stručni tim portala missZdrava