"Razmišljamo o ukidanju cjepiva za tuberkulozu, ali zbog migracija ipak nije vrijeme"
Skup je organiziralo Hrvatsko torakalno društvo u povodu Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze koji se održava 24. ožujka radi otkrića Roberta Kocha koji je 1882. otkrio bakteriju Mycobacterium tuberculosis kao uzročnika tuberkuloze. Riječ je o izuzetno bitnom javno-zdravstvenom problemu koji je, ističu stručnjaci, bio zapostavljen za vrijeme covid-19 pandemije kao i mnoge druge zarazne bolesti.
U periodu pandemije se puno manje oboljelih prijavljivalo te je bila i nedostupnija zdravstvena zaštita. Direktan utjecaj covid-19 je povećana smrtnost i povećan broj oboljelih od tuberkuloze, a danas od te bolesti umire 1,6 milijuna ljudi godišnje.
U Hrvatskoj, za razliku od manje razvijenih zemalja, brojka oboljelih je značajno manja. Danas tuberkuloza najviše pogađa kronične bolesnike s nezaraznim bolestima zbog kojih su na imunosupresivnoj terapiji ili bolesnike s transplantiranim organima.
Opći simptomi bolesti su kašalj, iskašljavanje, visoka temperatura, znojenje, gubitak na tjelesnoj težini. Ako oboljeli od tuberkuloze nisu kronični bolesnici mogu se potpuno izliječiti u roku od šest mjeseci. Pročelnica zavoda za opstruktivne bolesti pluća na Klinici za plućne bolesti Jordanovac Sanja Popović-Grle istaknula je kako je određen postotak oboljelih od tuberkuloze promaknuo zdravstvenom sustavu u pandemiji. "U 2021. je u Hrvatskoj bilo preko 20.000 skupljenih uzoraka, od kojih je 3,8 posto bilo pozitivno na bakteriju tuberkuloze", rekla je šefica Odjela za bakteriologiju i parazitologiju KBC-a Zagreb Ivana Mareković.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je preuzeo sve uzorke iz laboratorija KBC-a Zagreb, koji je privremeno zbog posljedica potresa izvan funkcije. Šef Odjela za tuberkulozu na Klinici za plućne bolesti Jordanovac Denis Baričević ističe kako zbog toga trenutno ne postoji brza dijagnostika tuberkuloze. "Prije se tuberkuloza mogla dijagnosticirati iz uzorka iskašljaja u roku od par sati, no sada se rezultati dobivaju drugi dan", objasnio je.
Od prošlog stoljeća je Hrvatska kao zemlja s visokom prevalencijom, odnosno visokim brojem slučajeva, prešla u zemlju s niskom prevalencijom. To znači da u Hrvatskoj imamo manje od 10 oboljelih na 100.000 stanovnika. Zbog toga se mijenjaju epidemiološka pravila, odnosno strategija suzbijanja bolesti. "Možda razmišljamo o ukidanju cjepiva za tuberkulozu, ali nisam sigurna da je sada vrijeme za to zbog izloženosti migracijama iz Azije, Afrike, a nažalost i Ukrajine", poručila je Popović-Grle.