Upravo o ovoj temi za missZdravu razgovarali smo s prof. dr. sc. Simeonom Graziom, prim., dr. med., specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije, užim subspecijalistom reumatologom, predstojnikom Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Prof.dr.sc Simeon Grazio odgovorio je na najvažnija pitanja o psorijatičnom artritisu, njegovim specifičnim i manje specifičnim simptomima te dobnim, spolnim i genetskim faktorima koji utječe na češći rizik od oboljenja. 

mZ: Koliko posto slučajeva oboljelih od psorijaze prijeđe u psorijatični artritis i postoje li predispozicije kod oboljelih (dob, spol, nasljeđe) da bi se to moglo dogoditi?

Postotci među različitim istraživanjima variraju između 6 % do 42 %, što dosta ovisi o metodologiji definiranja jedne i druge bolesti, ali općenito se smatra da oko 30 % bolesnika sa psorijazom razvije psorijatični artritis. Općenito nema razlike prema spolu, ali istraživanja pokazuju da kod ranog nastupa psorijaze u muškaraca u sklopu psorijatičnog artritisa češća je zahvaćenost kralježnice, a u žena je češća psorijaza u obitelji, ali i veća proširenost psorijaze. Postoje određeni nasljedni čimbenici koji ukazuju na sklonost, ali neki imaju i protektivnu ulogu za pojavu psorijatičnog artritisa, kao i za psorijazu. U tom smislu neki antigeni tkivne histokompatibilnosti, iz grupe npr. odgovorne za odbacivanje transplantiranog tkiva, mogu nam pomoći u razlikovanju sklonosti tim bolestima, pa se u sklopu obrade tih bolesnika ponekad i koristi pretraga identifikacije tih antigena. 

mZ: Koliko vremena obično prođe od pojave psorijaze do psorijatičnog artritisa?

Prosječno vrijeme nastupanja simptoma artritisa od početka psorijaze je 10 godina, ali s velikim rasponom u tom smislu pa to može biti i npr. godinu do dvije pa i do 30-ak godina od pojave psorijaze.

pojedine namirnice djeluju kao okidač za rasplamsavanje bolesti 5 promjena koje mogu olakšati život oboljelima od psorijaze

mZ: Događa li se da se prvo razvije artritis pa potom psorijaza?

Da, u oko 20 % bolesnika artritis se pojavljuje prije psorijaze ili eventualno istovremeno sa psorijazom, s tim da u ovoj drugoj kategoriji ponekad psorijaza bude slabo primjetna, stoga je ključno dobro pregledati bolesnika u potrazi za psorijazom na skrivenim mjestima. U ovakvim situacijama postavljanje dijagnoze psorijatičnog artritisa je izazovno, tim više što simptomi i znakovi psorijatičnog artritisa mogu nalikovati nekim drugim upalnim i neupalnim reumatskim bolestima. 

mZ: Koji su specifični, a koji manje učestali simptomi psorijatičnog artritisa?

Psorijatični artritis najčešće počinje kao upala (bolno zadebljanje, ponekad uz toplinu iznad priležeće kože) obično jednog do četiri zgloba na rukama i/ili nogama, najčešće asimetričnog rasporeda. Bol je, barem u početku, tipično jača u mirovanju, dok se razgibavanjem smanjuje, a u početku se oteklina može povlačiti, ali ubrzo opstaje i postaje kronična. S obzirom na progresivni tijek bolesti težina bolesti se pogoršava, a s vremenom se povećava broj zahvaćenih zglobova. Bolovi su praćeni produženom jutarnjom zakočenošću, obično trajanja 30 minuta i više, a ponekad može trajati cijelo jutro ili pak cijeli dan. Za psorijatični artritis tipična je bolna oteklina cijelog jednog ili više prstiju (oteklina poput kobasice), što može nastati na prstima šaka i/ili stopala, a naziva se daktilitis. Također, tipični su i bolovi na hvatištima tetiva na kost, entezama, a uobičajena lokalizacija je bol u peti koja se ne može objasniti nekim drugim, tzv. mehaničkim razlozima, kao što je na primjer prenaprezanje. U manjem postotku bolesnika kronična bol bit će u križima i u vratu, kao posljedica zahvaćenosti kralježnice i sakroilijakalnih zglobova (zglobova u stražnjem dijelu zdjelice). 

mZ: Postoje li skupine koje češće obolijevaju od psorijatičnog artritisa i ako da koji su razlozi?

Glavni rizik za pojavu artritisa je psorijaza, odnosno rizik je viši kod jače i teže izražene psorijaze, a napose ako je psorijaza lokalizirana na određenim mjestima kao što su područje vlasišta, kod zahvaćenosti noktiju i u interglutealnoj brazdi i oko anusa. 

mZ: Kada se obično oboljeli javljaju liječniku i utječe li raniji početak liječenja na ishod bolesti?

Oboljeli se javljaju liječniku najčešće zbog boli, koja je dominantni simptom, odnosno kad ona postane kronična i teško podnošljiva. Same otekline ih, načelno, manje smetaju, ali to ovisi o tome koliko im zahvaćeni zglob ili zglobovi ometaju svakodnevno funkcioniranje. Rano prepoznavanje bolesti je izuzetno važno jer su istraživanja pokazala da se teža oštećenja i deformacije zglobova razvijaju u bolesnika koji odgađaju posjet reumatologu pa odgoda pregleda i postavljanje prave dijagnoze za čak samo pola godine od pojave prvih simptoma rezultira s više strukturnih oštećenja zglobova, upale u području zglobova između križne kosti i crijevnih kostiju sa stražnje strane zdjelice, kao i lošijom funkcionalnom sposobnosti.

U uznapredovaloj bolesti zglobovi postaju strukturno oštećeni, a dolazi i do oštećenja okolo zglobnih struktura, što dovodi do deformacija zglobova i značajno narušene mogućnosti funkcioniranja u svakodnevnom životu, izostanka s posla, sve do smanjene mogućnosti samozbrinjavanja.

Psorijatički artritis, prvenstveno onaj neliječeni ili neodgovarajuće liječeni, povezan je s višim rizikom za kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, metabolički sindrom i popratnu debljinu, kao i depresije, što predstavlja veliki teret ne samo za pojedinca nego i za društvo u cjelini. Stoga je od iznimne važnosti na vrijeme prepoznati prve simptome bolesti i zatražiti liječničku pomoć.

Izrazito je važno rano prepoznati simptome psorijatičnog artritisa i  edukacirati se o samoj bolesti te zatražiti stručnu pomoć, poručuju iz Hrvatskog reumatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Ako te zanima više informacija o ovom bolesti, možeš pročitati novosti i preporuke.