Procjenjuje se da u Hrvatskoj više od 600 tisuća ljudi ima dijabetes
U Hrvatskoj je prošle godine, po podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, bilo registrirano gotovo 400.000 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazala su da u Hrvatskoj samo 60 posto oboljelih od dijabetesa ima postavljenu dijagnozu, pa se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000.
Dijabetologinja Manja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva kaže da "povišeni šećer u krvi ne boli, zato bi svi iznad 45. do 50. godine života trebali kontrolirati šećer u krvi".
Neki od čestih simptoma poput pojačane žeđi, učestalog mokrenja, promjene tjelesne mase i umora javljaju se kasnije, kad bolest već uzme maha. Komplikacije značajno smanjuju kvalitetu života oboljelih i predstavljaju velike troškove za sustav, a prevencijom bi se sve to moglo izbjeći, naglasila je.
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je zabrinjavajući podatak o broju oboljelih, zbog čega je ministarstvo uvelo mrežu od 135 sestrinskih savjetovališta za cijelo područje Hrvatske.
"Sestre će raditi i s bolesnicima od ostalih nezaraznih bolesti, no ponajprije će se baviti osobama oboljelim od dijabetesa tipa 1 i tipa 2 kako bi se rasteretili liječnici obiteljske medicine, a pacijentima se što više pomoglo”, rekla je Portolan Pajić.
Vozači oboljeli od dijabetesa moći će raditi
Nedavno je objavljen pravilnik o profesionalnim vozačima oboljelim od dijabetesa koji su na više od četiri dnevne doze inzulina. "Oni mogu dobiti uvjerenje o sposobnosti upravljanjem motornim vozilima uz uvjet da imaju kontinuiran mjerač razine glukoze u međustaničnoj tekućini, takozvani senzor”, objasnila je Portolan Pajić.
Predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Dario Rahelić istaknuo je važnost preventivnih pregleda.
"Poražavajuća je činjenica da je lani otkriveno 40.000 novooboljelih, a upravo toliko je i novorođene djece u Hrvatskoj. Svake godine imamo sve manji broj novorođene djece, a broj oboljelih raste pa nam to govori što nas čeka u budućnosti", kazao je.
Ističe da kod nas osobe s dijabetesom imaju dostupne sve lijekove i pomagala koji su dostupna bilo gdje u Europi i u svijetu.
"Neki moderni lijekovi i tehnologija za kontrolu bolesti nisu dostupni na osnovnoj listi, nego na dopunskoj uz nadoplatu. Svjestan sam da bi oboljeli htjeli da sve bude na osnovnoj listi, ali zbog ekonomskih razloga to nije moguće", kaže Rahelić.
Procjenjuje se da 20 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odlazi na troškove liječenja dijabetesa, od čega 90 posto čini liječenje kroničnih komplikacija.
Rahelić je najavio da je pri kraju izrada novog Nacionalnog programa skrbi za osobe sa šećernom bolešću, kojem je cilj pojačati dostupnost dijabetološke skrbi na razini države, a nastojat će da neka pomagala i lijekovi s dopunske liste dođu na osnovnu listu.
Također je pri kraju obnova KB-a Merkur pa će bolnica Vuk Vrhovec uskoro moći primati pacijente iz cijele Hrvatske. "Naš je cilj oboljelima od šećerne bolesti pružiti sveobuhvatnu skrb, što osim kontrole dijabetesa uključuje kontrolu arterijskog tlaka i lipidnog profila”, rekao je Rahelić.