Nakon procesa modificiranja srca će se najprije ispitati na babunima, kaže 80-godišnji Reichart, koji se ovim poslom bavi već desetljećima. Majmuni bi sa svinjskim srcem trebali preživjeti godinu dana prije nego što se krene s ispitivanjima na čovjeku.

Presađivanje organa s jedne vrste na drugu, proces zvan ksenotransplantacija, napredovalo je golemim korakom prošle godine kad su kirurzi u Marylandu prvi put čovjeku presadili srce svinje. To što je pacijent preživio dva mjeseca, uzimajući u obzir sve njegove komorbiditete, dobar je rezultat, kaže Reichart.

Tim s Medicinskog sveučilišta u Marylandu u siječnju prošle godine transplantirao je srce svinje s deset modifikacija smrtno bolesnome čovjeku.

Nakon desetljeća ksenotransplantacijskih istraživanja, stručnjaci su uvjereni da bi srca svinja mogla biti održiva opcija za bolesnike kojima treba novo srce. Reichart, kardiokirurzi Christian Hagl i Paolo Brenner te veterinar Eckhard Wolf među vodećim su svjetskim stručnjacima u istraživanju ksenotransplantacija.

Ta je skupina stručnjaka u Münchenu prije sedam godina započela uspješne eksperimente s babunima koji su preživjeli i do pola godine nakon transplantacija svinjskog srca. "Moja je namjera da rezultat operacije bude uspješniji od onog lanjskog iz Marylanda", rekao Reichart. Zbog svojih godina, on više ne operira, no kaže da bi "želio biti u dvorani kada operacija uspije".

ksenotransplantacija je transplantacija organa sa životinje na čovjeka Uskoro počinje uzgoj svinja za transplantaciju organa, no tu su i etičke dileme