Vjerojatno ste barem jednom tijekom redovitog sistematskog pregleda napravili standardni lipidni profil. Učestalost ove pretrage ovisi o dobi, zdravstvenom stanju i čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, pa se kod nekih osoba provodi i češće. Krvna pretraga mjeri razine ukupnog kolesterola, lipoproteina niske gustoće odnosno LDL-a ("lošeg" kolesterola koji može stvarati plak na stijenkama arterija), lipoproteina visoke gustoće odnosno HDL-a ("dobrog" kolesterola koji pomaže transportirati višak masnoća do jetre radi uklanjanja) te triglicerida (uobičajene vrste masnoća koje, u kombinaciji s povišenim LDL-om, mogu ugroziti zdravlje srca).

No ono što se pritom ne provjerava jest razina lipoproteina(a), poznatog i kao Lp(a), "specifične vrste čestice kolesterola koja cirkulira krvotokom i predstavlja važan neovisni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti", objasnio je Ryan Smith, kardiolog s Orlando Health Heart and Vascular Institute, piše The Washington Post.

Otprilike jedna od pet osoba ima povišenu razinu Lp(a) u krvi, a kao i kod drugih vrsta kolesterola, povišene vrijednosti ne uzrokuju simptome, barem ne dok ne izazovu začepljenje krvne žile koje može dovesti do srčanog ili moždanog udara.

U ožujku je skupina medicinskih organizacija, uključujući Američko udruženje za srce (American Heart Association - AHA), objavila nove smjernice za upravljanje kolesterolom te prvi put preporučila da svaka odrasla osoba tijekom života barem jednom izmjeri razinu Lp(a).

Vaš liječnik obiteljske medicine može zatražiti ovu specifičnu krvnu pretragu kao dodatak standardnom lipidnom profilu ili drugim rutinskim krvnim pretragama.

Testiranje Lp(a) ranije nije bilo uključeno u smjernice za kolesterol jer nije bilo jasno što bi osobe trebale ili mogle poduzeti ako imaju povišene razine, rekao je Jeffrey Berger, direktor Centra za prevenciju kardiovaskularnih bolesti na NYU Langone Heart. Još uvijek nije potpuno potvrđeno može li snižavanje Lp(a) smanjiti kardiovaskularni rizik, iako Berger ističe da istraživanja i klinička ispitivanja sve više upućuju na tu mogućnost. Osim toga, budući da je razina Lp(a) velikim dijelom genetski određena, ne reagira na promjene životnog stila na način na koji reagiraju druge vrste kolesterola.

Ipak, kako se "iznova i iznova gomilaju dokazi" o tome da visoka razina Lp(a) značajno povećava vjerojatnost srčanih događaja, Berger smatra da je važno da ljudi znaju imaju li ovaj genetski čimbenik rizika kako bi se mogli agresivnije posvetiti drugim, promjenjivim čimbenicima rizika.

rizik od glaukoma "Dobar" kolesterol možda ipak nije toliko dobar: Mogao bi povećati rizik od ozbiljnog zdravstvenog stanja

Zašto lipoprotein(a) predstavlja poseban kardiovaskularni rizik?

Pokazalo se da razina Lp(a) viša od 125 nanomola po litri (ponekad se mjeri i kao 50 miligrama po decilitru, odnosno mg/dL) povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Ako razina dosegne 250 nanomola po litri (100 mg/dL), rizik se može čak udvostručiti.

Kao i višak "lošeg" LDL kolesterola, višak Lp(a) može se nakupljati u arterijama i uzrokovati aterosklerozu, stanje kod kojeg plak sužava krvne žile i otežava protok krvi prema važnim organima. No Lp(a) ima dodatni proteinski nastavak nazvan apolipoprotein A, zbog čega je još ljepljiviji i skloniji stvaranju masnih naslaga nego LDL, objašnjava Smith. Posljedično smanjenje protoka krvi može dovesti do moždanog ili srčanog udara.

Istodobno, Lp(a) može ometati dio procesa razgradnje krvnih ugrušaka, što može povećati sklonost stvaranju ugrušaka. Također prenosi određene proupalne molekule koje s vremenom mogu oštetiti aortni zalistak i pridonijeti otvrdnjavanju arterija, dodaje Smith.

Kod koga je najvjerojatnije prisutna povišena razina Lp(a)?

Budući da je razina Lp(a) gotovo u potpunosti određena genetikom, određene skupine ljudi imaju veći rizik. To se posebno odnosi na osobe afričkog ili južnoazijskog podrijetla, zatim na osobe bijele rase, latinoameričke populacije i osobe istočnoazijskog podrijetla.

AHA posebno preporučuje testiranje osobama koje imaju poznatu obiteljsku anamnezu povišenog Lp(a), kao i onima koje osobno ili u obitelji imaju povijest ranih kardiovaskularnih bolesti. Ranim se smatraju bolesti koje se pojavljuju prije 55. godine kod muškaraca i prije 65. godine kod žena. Testiranje se preporučuje i osobama s obiteljskom hiperkolesterolemijom (FH), nasljednim poremećajem koji uzrokuje povišene razine LDL kolesterola.

Prema Smithu, kod većine ljudi dovoljno je napraviti samo jedno testiranje Lp(a) jer se njegova razina uglavnom ne mijenja tijekom života. Ipak, postoje iznimke. Osobe s poremećajima štitnjače, bubrežnom bolešću poznatom kao nefrotski sindrom ili određenim akutnim upalnim stanjima, kao i trudnice te žene u menopauzi, mogu privremeno imati povišene razine Lp(a). Nakon što se ta stanja izliječe ili stabiliziraju, vrijednosti se uglavnom vraćaju na genetski određenu osnovnu razinu.

Moć niskog kolesterola Vrlo niska razina LDL kolesterola povezana s manjim rizikom od srčanih problema nakon moždanog udara

Kako zaštititi srce ako imate povišenu razinu Lp(a)?

Budući da trenutno ne postoje intervencije koje značajno snižavaju Lp(a), osobama s povišenim vrijednostima preporučuje se pažljivo upravljanje drugim čimbenicima rizika za bolesti srca, poput razine šećera u krvi i krvnog tlaka, te održavanje niskih razina LDL kolesterola, ističe Berger. Na taj se način može smanjiti ukupni kardiovaskularni rizik.

Istraživanja sugeriraju da je moguće neutralizirati dodatni rizik povezan s visokim Lp(a) tako da se LDL kolesterol snizi za dodatnih 20 mg/dL ili više ispod općeg cilja od 100 mg/dL koji se preporučuje zdravim odraslim osobama.

To može započeti usvajanjem navika koje pomažu snižavanju kolesterola. Preporučuje se najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, prehranu bogatu biljnim namirnicama, prestanak pušenja, postizanje ili održavanje zdrave tjelesne mase te sedam do devet sati sna svake noći.

Osobama s povišenim Lp(a) često se propisuju i statini kako bi se agresivnije snizile vrijednosti LDL kolesterola i dodatno smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti, kaže Smith.

Neki liječnici mogu preporučiti i ezetimib, lijek koji ne pripada skupini statina. On blokira apsorpciju kolesterola u tankom crijevu i mogao bi neznatno smanjiti razinu Lp(a), navodi Smith. Drugi mogu preporučiti PCSK9 inhibitore, lijekove koji pomažu jetri ukloniti LDL kolesterol iz krvi i koji također mogu imati skroman učinak na Lp(a). Smith dodaje da novoodobreni oralni PCSK9 inhibitor ima sličnu učinkovitost kao dva injekcijska PCSK9 inhibitora koja su trenutačno dostupna na tržištu.

Uskoro bi mogli biti dostupni i lijekovi koji su posebno usmjereni na snižavanje Lp(a). Nova skupina lijekova, koja se trenutačno nalazi u kasnim fazama kliničkih ispitivanja, djeluje na RNA, molekulu u stanicama koja ima ključnu ulogu u kemijskim reakcijama i stvaranju proteina, a odgovorna je za proizvodnju ovog lipoproteina, objašnjava Smith.

Preliminarni podaci sugeriraju da ti lijekovi mogu sniziti razinu Lp(a), no tek treba potvrditi mogu li u konačnici smanjiti rizik od ozbiljnih srčanih komplikacija.

U međuvremenu, Smith ističe da na Lp(a) treba gledati kao na jedan od čimbenika rizika o kojem vrijedi razgovarati sa svojim liječnikom u okviru procjene ukupnog kardiovaskularnog zdravlja. Što prije pokrenete tu temu, veće su šanse da ćete preventivno djelovati i izbjeći srčani ili moždani udar u budućnosti. "Prevencija je doista najvažnija u našem području", zaključio je Smith.

"dobar" kolesterol Što znače povišene ili snižene vrijednosti HDL kolesterola za kardiovaskularni sustav?