Nakon menopauze jajnici možda ne postaju neaktivni, a znanstvenici se sad pitaju - postaju li štetni
Nakon menopauze jajnici možda ne postaju neaktivni, kažu znanstvenici koji su otkrili promjene u razinama bjelančevina nakon prestanka menstruacije koje bi starenje jajnika mogle povezati s upalama i potencijalnim rizikom od raka. Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li trenutak u kojem bi taj organ mogao postati štetan, stručnjaci sugeriraju da bi starenje jajnika moglo biti treći okidač za razvoj raka – uz genetske čimbenike i čimbenike iz okoliša.
Istraživači iz SAD-a ističu da su ljudski jajnici "među prvim organima koji pokazuju funkcionalno propadanje povezano sa starenjem", što dovodi do menopauze. Riječ je o razdoblju kada kod žena prestaje menstruacija, a obično se javlja između 45. i 55. godine života.
Studija, objavljena u stručnom časopisu Aging Cell, obuhvatila je uzorke tkiva jajnika 28 žena u dobi od 50 do 75 godina. Stručnjaci su pritom koristili tehnologiju koja omogućuje istodobnu identifikaciju i mjerenje tisuća bjelančevina. Analiza je uključivala više od 5800 skupina bjelančevina u zdravom tkivu jajnika, a pokazala je da se jajnici nastavljaju mijenjati i nakon što prestanu otpuštati jajne stanice.
Uzorci uzeti od mlađih žena nakon menopauze imali su više bjelančevina koje čuvaju stanice i tkivo, dok su starije žene imale više bjelančevina povezanih s upalama. Stručnjaci navode da ovi rezultati "dovode u pitanje paradigmu prema kojoj su jajnici u postmenopauzi biološki neaktivni" te da se, naprotiv, "čini kako je riječ o tkivu koje prolazi kroz aktivno preoblikovanje".
Birgit Schilling, profesorica i voditeljica centra za masenu spektrometriju na institutu Buck u Kaliforniji, izjavila je da je tijekom analize podataka primjenom različitih statističkih metoda "postalo jasno – neovisno o korištenoj metodologiji – da jajnici nisu u stanju mirovanja".
"Zapravo, tijekom desetljeća uočene su prilično drastične razlike: razine nekih bjelančevina s godinama rastu, dok razine drugih opadaju, što nam govori da je ovaj organ vrlo dinamičan."
Francesca Duncan, izvanredna profesorica reproduktivne znanosti u medicini na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern, izjavila je da "u jajniku dolazimo do točke bez povratka kada je riječ o plodnosti – on više ne proizvodi jajne stanice. Usudila bih se reći da većina ljudi pretpostavlja kako ti jajnici samo stoje ondje i ne rade ništa, slično slijepom crijevu."
"No, upravo to čini ovo istraživanje vrlo drukčijim", istaknula je.
Tim je prethodno pronašao slične dokaze u jajnicima miševa.
"Činjenica da to uočavamo kod različitih vrsta daje nam sigurnost da nije riječ o nekom nasumičnom događaju, već da se u biologiji odvija nešto doista značajno", kazala je ona.
Sada su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li trenutak u kojem jajnici mogu postati štetni. Profesorica Duncan navodi da "podaci ukazuju na obilježja progresivnog starenja, pri čemu se čini da jajnik gubi svoj izvorni identitet i počinje obavljati drukčiju funkciju".
"Još ne znamo postoji li u životu žene trenutak kada taj organ prestaje biti koristan i postaje, zapravo, štetan", ističe.
Iako tkivo obuhvaćeno istraživanjem nije sadržavalo stanice raka, neke bjelančevine povezane s rakom jajnika bile su češće u jajnicima koji stare, osobito kod žena u šezdesetim godinama života. Prof. Duncan je izjavila da "nije riječ o tome da sve žene u postmenopauzi obolijevaju od raka jajnika, no znamo da je to fibrozno upalno okruženje zasigurno ono u kojem se stanice raka najradije nastanjuju".