Pretilost je kronična bolest koja ne utječe samo na fizički izgled pojedinca nego i na njegovu okolinu, ali i na produktivnost i samopouzdanje, a sjedilački je način života jedan od glavnih uzroka pretilosti. Da stvar bude lošija, životne okolnosti koje nam je nametnula pandemija samo su dodatno pridonijele uvjetima pogodnima za razvoj ovih trendova. Ljudi su, naime, uvelike ograničili svoje aktivnosti, a debljanje je postalo još veći globalni problem.  

Pola Europe patit će od pretilosti  

Debljina se danas smatra bolešću jer pridonosi razvoju mnogih drugih bolesti opasnih za život, poput povećanog rizika od razvoja degenerativnih i kroničnih oboljenja, metaboličkih, malignih, kardiovaskularnih bolesti te stvaranja infekcija, zbog čega je neophodno liječiti pretilost. 

Prekomjerna težina je i peti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu te uzrokuje 44 % slučajeva dijabetesa tipa 2 i 41 % određenih karcinoma. U zadnjih četrdesetak godina broj slučajeva pretilosti se utrostručio u mnogim europskim zemljama, pri čemu je od 30 % do 70 % odraslih u Europi prekomjerne težine, a od 10 % do 30 % njih pati od pretilosti.  

Ništa manje alarmantan nije ni podatak da će, prema europskim predviđanjima, do kraja 2030. godine 50 % populacije Europe biti pretilo, što u prijevodu znači da će se s posljedicama pretilosti boriti više od 400 milijuna ljudi.   

Govoreći o situaciji u našoj zemlji, ni tu nema mjesta prevelikom optimizmu. U Hrvatskoj se, prema posljednjim podacima, 41,7 % odraslih ljudi bori s prekomjernom težinom, a 23 % ukupne populacije odraslih je pretilo.  

Zašto je morbidna debljina opasna? 

No pretilost nije problem s kojim se borimo samo u Europi. Pretilost i morbidna debljina postaju sve veći globalni problem, koji, nažalost, nema silazni nego uzlazni trend iz godine u godinu.   

Morbidna debljina predstavlja stanje u kojem osoba ima indeks tjelesne mase veći od 35. Indeks tjelesne mase, ili BMI, odnosi se na omjer tjelesne mase i kvadrata visine. Nominalne vrijednosti indeksa tjelesne mase kreću se od 19 do 25, a veće vrijednosti, primjerice od 25 do 30, imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom.   

Komplikacije i drugi ozbiljniji zdravstveni problemi do kojih morbidna pretilost može dovesti uključuju osteoartritis, bolesti srca, moždani ili srčani udar, apneju u snu, dijabetes tipa 2, žučni kamenac, a u ekstremnim situacijama morbidna pretilost izaziva čak i mnogobrojne respiratorne probleme. 

Kako liječiti debljinu?  

Prvi pristup u liječenju pretilosti i smanjenju indeksa tjelesne mase obično je uravnotežena prehrana i vježba tijekom duljeg razdoblja. Najbolji put k tome potpuna je promjena prehrambenih navika. Za početak, potrudi se da svaki tvoj obrok sadrži idealan omjer proteina, masti i ugljikohidrata. Pri izradi i planiranju svog savršenog jelovnika svakako će ti pomoći nutricionisti, stručnjaci specijalizirani za izradu planova prehrane.

Osim uravnotežene prehrane, važan faktor u smanjenju kilograma je i to koliko na dan unosiš tekućine. Preporučuje se najmanje tri litre vode ili nezaslađenog čaja na dan. No daleko od toga da je samo zdravija prehrana dovoljna za ostvarivanje krajnjeg cilja. Veliku ulogu u procesu skidanja kilograma ima i fizička aktivnost. No to nužno ne uključuje odlazak u teretanu na intenzivne treninge. Za početak je, kažu stručnjaci, dovoljna svakodnevna lagana fizička aktivnost. Za bolju kondiciju bit će ti, primjerice, dovoljno već i ako svaki dan pješačiš nekoliko kilometara. 

Međutim, unatoč različitim režimima prehrane i redovitom vježbanju, neke osobe i dalje muku muče sa skidanjem viška kilograma. S ovom će se vrstom izazova najčešće susresti oni koji pripadaju drugom i trećem stupnju ljestvice BMI-ja.  

Barijatrijska kirurgija 

U situacijama u kojima prehrana i fizička aktivnost ne donose željene rezultate, barijatrijska kirurgija rješenje je koje može pomoći u smanjenju gubitka kilograma kao i u smanjenju rizika od drugih bolesti povezanih s morbidnom debljinom. Kandidati za taj zahvat prvenstveno su pacijenti s indeksom tjelesne mase većim od 40, odnosno s indeksom tjelesne mase većim od 35 pod uvjetom da njihovo stanje prate i neke od bolesti koje obično prate debljinu. 

Metaboličkom kirurgijom debljina se liječi u tri skupine zahvata. Prvi su restriktivni zahvati, koji ograničavaju unos hrane kroz smanjenje obujma želuca. U tu skupinu ulaze vertikalna (sleeve) gastrektomija te podvezivanje želuca podesivom želučanom vrpcom. Drugoj skupini zahvata pripadaju malapsorpcijski postupci, pomoću kojih se radi na zaobilaženju dijelova tankog crijeva u kojima dolazi do apsorpcije hranjivih tvari, a često se kombiniraju i s restriktivnim zahvatima. Treću skupinu predstavljaju zahvati restriktivnih i malapsorpcijskih postupaka. U kombinirane zahvate tako spadaju želučani bypass te zaobilaženje žuči i gušterače, a kombinacijom dvaju zahvata također se smanjuju unos hrane i njezina apsorpcija. 

Kroz zahvate barijatrijske kirurgije osoba može izgubiti između 50 % i 80 % viška tjelesne težine unutar godine dana, a osim toga pomaže u liječenju ostalih bolesti koje dolaze s debljinom kao što je to dijabetes tipa 2. Osim toga, ovoj metodi u prilog ide i činjenica da se pacijentima, nakon što smršave, smanjuje se količina potrebnih lijekova za šećer i tlak, a čak 67 % pacijenata kroz pet godina nema povratak bolesti poput dijabetesa. Također, kroz pet godina pacijentima se smanjuju određene metaboličke bolesti za 50 % do 60 %, a pojava karcinoma za 40 % do 60 %. Barijatrijski se zahvati u Hrvatskoj izvode putem liječničke uputnice u KBC-u Osijek, KBC-u Rijeka, KB-u Dubrava te u Općoj bolnici Varaždin. Detalje o zahvatu, njegovim pozitivnim učincima i konačnim rezultatima pronađi ovdje, a za više se informacija slobodno obrati i svom liječniku opće prakse.