Iako se najčešće razvija postupno, njezini simptomi mogu značajno utjecati na svakodnevni život, a mnogi ih u početku pripisuju umoru ili promjeni dioptrije. Zamućen vid, promjene u percepciji boja, bliještanje i sve češća potreba za promjenom naočala mogu biti znakovi mrene, odnosno zamućenja prirodne očne leće. Iako se često smatra neizbježnim dijelom starenja, mrena se može razviti i znatno ranije nego što očekujemo.

Zašto se pojavljuje kod sve mlađih ljudi, mogu li dugotrajno gledanje u ekrane i životne navike utjecati na njezin razvoj te zašto više ne vrijedi pravilo da mrena mora „sazrijeti“ prije operacije? O tome smo razgovarali s dr. sc. Antom Barišićem, dr. med., specijalistom oftalmologije i užim specijalistom za prednji segment oka, koji nam je objasnio i kako izgleda suvremena operacija mrene, koliko traje oporavak te može li se nakon zahvata živjeti bez naočala.

nekima suzi samo jedno oko Suzne oči: Glavni uzroci i kako si pomoći?

Tvrdnja da ćemo mrenu s vremenom dobiti praktički svi ako dovoljno dugo živimo zvuči prilično dramatično. Zašto je ona zapravo dio prirodnog starenja oka?

Mrena ili katarakta je zamućenje naše prirodne leće. Do njezina stvaranja dolazi zbog promjena u metabolizmu same leće, a to se najčešće događa u starijoj dobi. Zbog toga kažemo da ćemo u starosti svi imati određeno zamućenje leće. Postoje i drugi uzroci stvaranja mrene, a to su neki lijekovi (kortikosteroidi), trauma oka, dijabetes i zračenje. Pacijenti koji imaju visoku kratkovidnost ranije dobivaju mrenu. Postoje i urođene (kongenitalne) mrene kod djece koje je bitno prepoznati u ranoj dobi kako bi se operacijom omogućio razvoj vida kod male djece.

Spomenuli ste kako ste nedavno imali pacijenta rođenog 1986. godine. Koliko često danas mrenu susrećete kod ljudi srednje dobi i koji su najčešći razlozi njezina ranijeg nastanka?

Danas sve češće operiram mrenu kod mlađih pacijenata. Ako izuzmemo uzroke koje sam nabrojao, zapravo ne znamo zašto ljudi u sve ranijoj dobi imaju mrenu. Prošli tjedan operirao sam pacijente u dobi od 51, 49, 43 i 40 godina, što nije uobičajeno. Obiteljsko nasljeđe sigurno ima ulogu pa ćemo često čuti da je i netko od roditelja u ranijoj dobi operirao mrenu, ali najčešće to ne možemo povezati s nekim okolišnim čimbenikom. Dugotrajno gledanje u ekrane ima više negativnih učinaka na vid, kao što su pojačana suhoća oka te rast kratkovidnosti kod djece, ali ne znamo za povezanost s razvojem mrene. Možda prehrana, način života, pušenje i konzumacija alkohola mogu imati veze, ali nismo sigurni u to. Kad smo kod gledanja u ekrane, mislim da je kod djece, a dijelom i odraslih, veći utjecaj na psihološko zdravlje, iako ni oftalmološki dio ne smijemo zanemariti.

Kad radno aktivna osoba primijeti da slabije vidi, često će to pripisati umoru ili promjeni dioptrije. Koji simptomi mogu upućivati upravo na mrenu?

Sigurno postoji veliki broj radnih ljudi koji zbog rasta dioptrije, pogotovo čitalačke u četrdesetim godinama života, ili umora te suhog oka imaju slabiji vid. Simptome mrene općenito možemo svesti na slabljenje vidne oštrine, slika postaje nejasna, mijenja se osjet boja, moguće su dvoslike ili sjene oko predmeta. Vrlo često mrena dovodi do promjene u dioptriji pa u početku mijenjaju naočale sve dok ni one više ne mogu pomoći. Pacijenti često zanemaruju znakove jer misle da će smetnje proći, a najveći problem je strah. Nedavno sam operirao mladu, radno aktivnu ženu, ispod 50 godina, koja je na jedno oko vidjela samo svjetlost, dakle niti svoju ruku ispred oka nije vidjela. Zbog straha od operacije čekala je dok nije došla do sljepoće. Operacija je uspješno prošla i već sutradan je gospođa vidjela 100 %, ali mogla je već davno riješiti svoj problem i olakšati život sebi, a i nama operaterima puno je lakše operirati mrenu u ranijem stadiju. Dakle, nemojte čekati s operacijom kao što se radilo prije 40-ak godina. Danas, zahvaljujući modernoj tehnologiji, mrenu treba operirati u što ranijoj fazi. Manji je rizik od komplikacija, brži je oporavak, manja trauma za rožnicu i cijelo oko. Strah od operacije je normalan, riječ je o organu koji nam je najvažniji kontakt sa svijetom oko nas, ali ne smijemo dozvoliti da nas taj strah savlada i zbog toga ugrozimo svoj vid i kvalitetu života. Često pacijenti kažu da bi radije izgubili sva druga osjetila ili dio tijela nego svoj vid.

Znači čekanje da mrena „sazrije“ je zapravo zastarjelo vjerovanje?

Kao što sam rekao, mrenu je najbolje operirati čim počne smetati kvaliteti vida i života. Čekanje sazrijevanja mrene je prastara priča, danas zapravo opasna za oko. Naime, moderna operacija mrene radi se kroz ulazni rez u oko od 2,2 mm, a ultrazvučnom sondom ona se razbija i usisava. Postoji i laserom potpomognuta operacija mrene koju koristim kod kompliciranijih slučajeva. Što je mrena mekša, manje tvrda, manje zrela, lakše ju je odstraniti, trauma za oko je manja, operacija traje kraće, manji je rizik od komplikacija i oporavak je brži. Dakle, nemojte čekati da mrena sazrije.

Pacijenti se često prestraše već same riječi „operacija oka“. Kako iz Vaše perspektive izgleda zahvat – koliko traje, boli li, je li pacijent budan i kako izgleda priprema?

Operacija mrene najčešće je izvođeni zahvat općenito u kirurgiji. Svako oko ima svoje posebnosti i nosi potencijalne izazove, ali velika većina operacija prođe bez problema, a uspješnost je više od 99 %. Trajanje operacije je oko 10 minuta, potpuno je bezbolna. Pacijenti su budni, dobiju lokalnu anesteziju kapima koje se kapaju u oko. Uz to dobiju venskim putem lijekove koji ih opuštaju. Na vjeđama je tzv. blefarostat, instrument koji drži oko otvorenim kako ne bi mogli treptati. Pacijenti često pitaju hoće li vidjeti što radim. Oni vide samo svjetlo koje se pomiče, često to opisuju kao svemir, razne boje ili neku videoigricu i sl. Većina pacijenata voli čuti što radim jer ih to umiruje i ne misle na strah. Vrlo je važno tijekom operacije par puta reći da sve ide dobro, da nema nikakvih problema, da je pacijent jako miran i lijepo gleda. Takve stvari ih opuste i budu vrlo suradljivi, što operateru jako pomogne. Uglavnom, dobra komunikacija i razgovor prije i za vrijeme operacije izuzetno su važni. Pacijente treba pažljivo slušati kako bismo razumjeli što ih muči i koje su njihove želje, očekivanja, ali i strahovi. Isto tako važno im je jasno i precizno objasniti što mogu očekivati tijekom i nakon operacije te koji su mogući problemi i kako ćemo ih prevenirati ili liječiti. Na taj način steknete pacijentovo povjerenje i na dobrom ste putu prema uspješnom rezultatu. Ukupan boravak u klinici je 2–3 sata te pacijenti idu doma nakon operacije.

Operacijom mrene danas se može istodobno korigirati i dioptrija. Koje mogućnosti pacijenti imaju i koliko je realno očekivati život bez naočala nakon zahvata?

Operacijom mrene odstranjujemo zamućenu leću i ugrađujemo novu, umjetnu, bistru odgovarajuće dioptrije. Monofokalne leće omogućavaju dobar vid na daljinu bez naočala, ali za blizinu ih trebaju nositi. Tzv. EDOF (Extended Depth of Focus) leće imaju prošireni raspon vida te uz daljinu omogućavaju dobar vid na srednju udaljenost (računalo, kontrolna ploča u autu i sl.) te za veća slova u tekstu, dok za sitnija slova ipak trebaju naočale. Multifokalne leće daju visoku neovisnost o naočalama u svakodnevnim aktivnostima, ali imaju neke nuspojave u smislu rasipanja svjetla u noćnoj vožnji. Svakom pacijentu treba pristupiti individualno i zajednički odlučiti koja je leća optimalna. Iznimno je važan pregled prije operacije kako bi se utvrdilo stanje oka i eventualne druge bolesti ili ograničenja.

Koliko brzo nakon operacije pacijent počinje bolje vidjeti i kada se može vratiti svakodnevnim aktivnostima poput rada na računalu, vježbanju i vožnji? 

Oporavak vidne oštrine ovisi o tvrdoći mrene koju smo operirali. Kod maturnih, zrelih mrena taj oporavak može biti i par tjedana, dok kod većine mrena pacijent već prvo jutro vidi bolje ili se vid oporavi unutar tjedan dana. Naravno, ovisi i o stanju oka i mogućim drugim bolestima. Pacijenti mogu voziti, čitati, izlaziti van iz kuće, raditi na računalu već drugi dan nakon operacije do granice nelagode. Najčešće prvih tjedan dana ipak preporučujemo više odmora i smanjenje aktivnosti. Operacijom mrene slabimo suzni film, tj. pojačavamo suhoću oka, što ometa oporavak te dovodi do peckanja, grebanja, osjećaja stranog tijela, crvenila spojnice i povremenog zamućenja vida. Bitno je kapati umjetne suze kako bi se suzni film što prije oporavio. Nakon tjedan dana mogu se vratiti svakodnevnim aktivnostima, laganoj tjelovježbi, a nakon mjesec dana dozvoljene su sve aktivnosti uključujući plivanje, sport i sl. Tijekom oporavka ne smijemo jako pritiskati oko, treba izbjegavati zadimljene, zagušljive i prašnjave prostorije, moguće udarce u oko (dječji prstići su pogotovo opasni) i bazene.

Možemo li nastanak mrene ikako spriječiti ili barem odgoditi? Koliko su važni UV zaštita, nepušenje, prehrana i redoviti oftalmološki pregledi?

Nastanak mrene teško možemo spriječiti. Sve ovo što ste naveli spada u opće mjere odgovornog zdravstvenog ponašanja i toga se trebamo pridržavati ne samo zbog zdravlja očiju. Redoviti oftalmološki pregledi su ključni za održavanje dobrog vida. Glaukom je bolest koja oštećuje vidni živac i može dovesti do sljepoće, a nema nikakvih simptoma, tzv. tihi ubojica vida. Možemo ga otkriti samo na pregledu. Dijabetes napada oči i dovodi do teških oštećenja očne pozadine. Svi dijabetičari moraju redovito dolaziti na kontrole. Velika odgovornost za zdravlje je na nama samima. Glavni uzročnici smrti, maligne i kardiovaskularne bolesti, mogu se puno bolje liječiti uz povoljne ishode ako se otkriju u ranijoj fazi. Zato brinite o svom zdravlju barem kao o svom automobilu kojeg pregledavamo jednom godišnje.

I za kraj, što biste poručili ljudima koji već neko vrijeme primjećuju zamućenje vida, bliještanje svjetala ili druge promjene, ali odgađaju pregled zbog straha?

Kao i mnoge stvari u životu, dobar vid cijenimo tek kad ga počnemo gubiti. Ljepota mog posla je vraćanje vida svojim pacijentima. Time ih činim sretnim i zadovoljnim. Mnogi zbog slabog vida gube kvalitetu života, ne mogu raditi, ne mogu se baviti svojim hobijima, čitati, baviti se sportom, ne mogu voziti, prestanu ići u kino, kazalište, povlače se u svoje domove i ne druže se s prijateljima. Veselje, radost, sreća koju pacijenti dožive i pokazuju nakon uspješne operacije mrene i povratka vida najljepši su dio mog profesionalnog života i zato kažem da je oftalmologija najljepša grana medicine jer je vid skoro jednako važan kao i život. Ne bojte se, dođite na pregled ako slabije vidite, nemojte da vam strah oduzima ljepotu svakodnevnog življenja.

Pripazite na ovo! Stalno vam titra kapak? Evo što vam tijelo možda pokušava poručiti