Riječ je o sitting-rising testu (SRT), odnosno testu sjedanja i ustajanja s poda, koji je razvio brazilski liječnik i istraživač dr. Claudio Gil Araújo. Test je osmišljen kako bi bez posebne opreme procijenio nekoliko važnih komponenti tjelesne kondicije, među kojima su mišićna snaga, ravnoteža i fleksibilnost.

Araújo je nedavno objavio da su o testu u svojim objavama govorili i Arnold Schwarzenegger te Rhonda Patrick, znanstvenica poznata po sadržajima o zdravlju i dugovječnosti. No popularnost na društvenim mrežama nije jedini razlog zbog kojeg je test zanimljiv.

Kako pravilno napraviti test?

Stanite uspravno, prekrižite noge i pokušajte se spustiti u sjedeći položaj na podu bez oslanjanja rukama ili koljenima. Zatim se pokušajte na isti način ponovno podići. Test se izvorno boduje s ukupno 10 bodova: pet za sjedanje i pet za ustajanje. Za svako korištenje dodatne potpore, primjerice ruke ili koljena, oduzima se jedan bod, dok se pola boda oduzima ako osoba izgubi ravnotežu.

Naravno, nije cilj pod svaku cijenu postići deset bodova. Ako imate problema s ravnotežom, zglobovima ili neko drugo stanje zbog kojeg vam ovakav pokret nije siguran, nema smisla riskirati pad samo kako biste provjerili rezultat.

Kakve veze ustajanje s poda ima sa zdravljem?

Više nego što bi se na prvi pogled moglo činiti. Za uspješno spuštanje na pod i ponovno ustajanje istodobno su potrebni snaga i pokretljivost mišića, ravnoteža, koordinacija i određena fleksibilnost. Zanimljivo je i da je novije istraživanje objavljeno 2025. u časopisu European Journal of Preventive Cardiology pratilo 4282 odrasle osobe u dobi od 46 do 75 godina tijekom medijana od 12,3 godine.

Ljudi s boljim rezultatom na testu imali su manji rizik od smrti prirodnim i kardiovaskularnim uzrocima. U skupini koja je ostvarila svih 10 bodova tijekom praćenja preminulo je 3,7 posto sudionika, dok je među osobama s najnižim rezultatom, od nula do četiri boda, taj udio iznosio 42,1 posto.

View this post on Instagram

A post shared by Zinni - Certified HFT Coach (@zinsegrity)

To, međutim, ne znači da ovaj test može predvidjeti koliko ćete dugo živjeti. Riječ je o povezanosti: ljudi koji imaju dovoljno snage, ravnoteže, fleksibilnosti i pokretljivosti da lako izvedu ovakav zadatak često imaju i bolju tjelesnu kondiciju. Sličnu povezanost pokazalo je i ranije istraživanje na više od 2000 odraslih osoba u dobi od 51 do 80 godina, a referentni rezultati testa proučavani su i na više od 6100 odraslih osoba.

Zato sitting-rising test možemo promatrati kao jednostavan pokazatelj funkcionalne kondicije, a ne kao test dugovječnosti ili dijagnostički pregled. Ako ga danas možete izvesti bez pomoći ruku, odlično. Ako ne možete, rezultat nije razlog za paniku, ali može biti dobar podsjetnik koliko su održavanje mišićne snage, ravnoteže i pokretljivosti važni kako starimo.

Važna napomena: Test se ne preporučuje trudnicama, osobama s akutnim ozljedama zglobova i kralježnice, teže pokretnim osobama niti onima koji imaju ozbiljnije probleme s ravnotežom. Svrha testa je informativna i ne zamjenjuje stručni liječnički ili fizioterapeutski pregled.