Okidači migrene

Dr. medicine, Berislav Spahija iz Poliklinike Leptir, otkrio je što sve može utjecati na nastanak migrene te kakvu terapiju preporučuje. Od migrena boluje gotovo 20 posto žena i 6 posto muškaraca. Najčešće se javljaju između 20-e i 40-e godine života, ali se mogu javiti i u djetinjstvu i u starijoj dobi. Smatra se da su migrene nasljedne te djeca imaju dvostruko veću šansu razviti migrenu ukoliko njihove majke pate od ove bolesti. Znanstvenici su se primakli vrlo blizu identifikaciji gena koji uzrokuje migrenu, a posebno su zanimljivi markeri pronađeni na kromosomu 4.

Osim nasljeđivanja, na pojavu i učestalost migrena također utječu mnogobrojni okidači od kojih su najvažniji neredovan san, stres, promjene hormonskog stanja (npr. pred menstruaciju), klimatske promjene, konzumiranje pojedine vrste hrane (čokolada, masni sirevi) i pića (crno vino, kava) i drugi.

Problemi s vidom i umor neposredno prije migrene

Glavobolji obično prethodi takozvana "aura" tijekom koje se javljaju problemi s vidom (svjetlucanje, nejasan vid ), umor, nervoza, zijevanje, pojačano mokrenje, trnci u udovima, bolovi u mišićima i sl.

Nakon toga slijedi bolna faza koja je najčešće karakterizirana jednostranom, pulsirajućom glavoboljom. U nekim slučajevima bol može biti u cijeloj glavi - to traje satima, ponekad i dva do tri dana. Mučnina, povraćanje, fotofobija (osjetljivost na svjetlost) i fonofobija (osjetljivost na zvuk) su također često prisutni. Neke osobe iskuse samo nekoliko migrena u životu dok neke imaju čak dva do tri napada tjedno.

Osobe s migrenama imaju povećan rizik od moždanog udara

Zapostavljanje liječenja migrena značajno pogoršava kvalitetu života. Kod osoba s migrenama blago je povećan rizik moždanog udara. Mnogobrojni su savjeti i tehnike samopomoći razvijeni tijekom godina za tretman akutne glavobolje. Neki od najpoznatijih su hidracija tj. uzimanje većih količina tekućine te tuširanje toplom vodom.

Kada govorimo o znanstvenom pristupu terapiji migrena najbolje je započeti promjenom stila života, prvenstveno redovitim spavanjem te izbjegavanjem stresa i hrane i pića koji djeluju kao okidači. Za terapiju akutnog napada unazad nekoliko godina koriste se lijekovi triptani koji djeluju na receptore serotonina na krvnim žilama mozga.

Kod osoba s čestim migrenama potrebno je započeti preventivnu terapiju da se broj napada smanji i poboljša kvaliteta života s obzirom da potpuno izliječenje nije uvijek moguće premda se u mnogim slučajevima simptomi spontano povuku posebno u starijoj dobi. Za prevenciju se koriste lijekovi koji se inače daju za reguliranje krvnog tlaka, epilepsije ili depresije tako da je ovdje potrebno pažljivo odabrati lijek koji će eventualno koristiti pacijentu i na nekom drugom području.

Homeopatski savjet

Dr. med. Sanja Žamić, specijalistica za homeopatiju i akupunkturu otkriva može li homeopatija pomoći kod migrene. Uzroci glavobolje mogu zaista biti raznoliki, a same glavobolje vrlo različite. U homeopatiji postoje točno određeni lijekovi koji liječe lijevostranu i nekoliko stotina lijekova koje liječe desnostranu glavobolju. Uvijek je najpametnije posjetiti educiranog homeopatu (postoje liječnici homeopati i homeopati sa završenih homeopatskim obrazovanjem) koji će nakon iscrpnog intervjua točno odrediti konstitucijski lijek za svakog pacijenta.

Glavobolja može biti posljedica napetosti, nedostatka sna, izloženosti neugodnim mirisima, lošim položajem spavanja, problemima sa kralježnicom, cirkulacijskim problemima i slično. Jasno je da najprije trebamo odrediti uzrok glavobolje pa tek onda i odgovarajući homeopatski lijek, ali i osobu uputiti u mijenjanje nekih loših životnih navika ukoliko su prisutne. U homeopatiji postoje doista vrlo učinkoviti i snažni lijekovi koji mogu u potpunosti ukloniti ili ublažiti glavobolju pa dr. Žamić preporučuje posjet homeopatu.

Migrena i hrana

Kod nekih osoba određene namirnice mogu uzrokovati glavobolju. Mnoge od njih izazvat će glavobolju nakon jela, ali katkad može proći čak dan i pol prije nego dođe do napadaja glavobolje, a tu se radi o namirnicama koje izazivaju glavobolju tek nakon prerade u jetru.

Namirnice poput crnog vina, pive, zrelih sireva i sireva s plemenitom plijesni, crne čokolade, kave, čaja, masne hrane, mesa divljači, školjaka, sušenog mesa i sušene ribe, jetrica, agruma - osobito limuna, grejpa i naranča mogu potaknuti migrenu.

Tu je i hrana koja sadržava ocat i kvasac te nitrite i mononatrij glutamat (sastojak kineske hrane), koji se koriste kao konzervansi. Nitrati i nitriti se mogu naći u namirnicama biljnog i životinjskog podrijekla, a ima ih u celeru, cikli, špinatu, radiču i zelenoj salati. Kao konzervansi i bojila koriste se u proizvodnji slanine, kobasica i ostalih mesnih prerađevina.

Jedan od pokretača glavobolje je i hipoglikemija ili snižena razina glukoze u krvi do koje može doći ako si preskočila jedan obrok i dulje vrijeme nisi jela, pa pripazi da nikako ne preskačeš obroke!