Kortizol - hormon ''razarač'' u tijelu!
Kortizol kao krivac za debljinu
Kortizol je hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda, a čija je najznačajnija zadaća osigurati dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa; svojstvo koje je korisno u izvanrednim situacijama kada treba reagirati 'borbom ili bijegom'. Nakon što prijeteća situacija mine, kortizol bi se trebao vratiti na normalnu razinu. No, u današnje doba kada je prisutnost stresa (fizičkog ili psihičkog) gotovo trajan i razina kortizola je dugotrajno povišena. To znači da smo stalno u stanju napetosti i na oprezu.
Posljedica je povećanje apetita i žudnje za hranom bogatom ugljikohidratima i mastima. Kortizol također djeluje kao signal masnim stanicama da što više čuvaju masno tkivo kako bi, po potrebi, poslužilo kao izvor energije. Istovremeno, pospješuje se razgradnja proteina što dovodi do gubitka mišićne mase. Svi ovi metabolički procesi udruženo rezultiraju povećanim apetitom i smanjenom potrošnjom energije što u konačnici vodi do nakupljanja kilograma (osobito u području trbuha).
Posljedice kroničnog stresa
Osim pojačanog apetita i želje za slatkom i slanom hranom, osoba koja pati od visoke razine s kortizola s vremenom razvija i cijeli niz, ponekad i vrlo ozbiljnih, tegoba. Javlja se stanje unutarnjeg nemira, nemogućnost opuštanja, nesanica, anksioznost, čak i depresija. Dodatno, slabi funkcija imuniteta, a moguć je i razvoj povišenog krvnog tlaka te bolesti srca i krvnih žila. U kasnijim fazama dugotrajne izloženosti stresu, nadbubrežne žlijezde, zbog preopterećenosti, nisu u mogućnosti odgovarati na potrebu lučenja hormona pa se razina kortizola smanjuje ispod normalnih razina što se očituje sindromom kroničnog umora.
Rebalansiranje kortizola
Prvi korak u dovođenju razine kortizola u ravnotežu je svakako promjena životnog stila odnosno smanjenje stresa. U današnje doba taj zadatak može biti vrlo zahtjevan, ali izuzetno je važno da pronađeš aktivnosti koje te opuštaju. Meditacija, joga, šetnja prirodom, duboko disanje samo su neki od prijedloga koji mogu pozitivno utjecati na razinu kortizola. Jednako je važno pobrinuti se za prehranu s obzirom na to da nam određene hranjive tvari mogu pomoći u borbi sa stresom i posljedicama stresa.
Donosimo nekoliko namirnica koje će ti pomoći smiriti tijelo i psihu pogođenu stresom:
- Naranča je jedan od najpopularnijih izvora vitamina C, a vjeruje se da ovaj svestrani vitamin pomaže vratiti razine kortizola u normalne granice nakon stresne situacije. Ako su ti naranče nedostupne možeš posegnuti i za prirodnim sokom od naranče koji će osigurati traženi vitamin C, ali te i ugodno razbuditi.
- Orašasto voće pomoći će nadoknaditi dnevne potrebe stanica pogođenih stresom na vitaminima B skupine te vitaminu E, a grickanje malih, ali slasnih plodova oslobodit će te negativne energije
- Tamna čokolada obiluje antioksidansima koji neutraliziraju razorni utjecaj stresom nastalih slobodnih radikala, a i svi znamo da je čokolada najbolji prirodni antidepresiv.
- Zeleno lisnato povrće napunit će tvoj organizam magnezijem koji je poznat i kao 'antistresni' mineral. Opuštajući mišiće i utječući pozitivnu na psihu, magnezij pomaže smanjiti napetost, razdražljivost i glavobolju izazvanu stresom.
- Puretina obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom koja je nužna za izgradnju serotonina, kemikalije zaslužne za dobro raspoloženje. Dodatno, puretina sadrži i ostale esencijalne aminokiseline za kojima su potrebe povećane u stanju stresa.
- Srdelice su ukusan i povoljan izvor omega-3 masnih kiselina za koje znanstvenici vjeruju da sprečavaju naglo izlučivanje hormona stresa. Sadrže i prijeko potreban cink, a ukoliko ih jedeš s kostima osigurat ćeš i kalcij za kojima su potrebe povećane upravo u razdoblju stresa
- Crno vino osigurat će antioksidanse koji su prijeko potrebni tijekom stresa, a alkohol će te ugodno opustiti. Ipak, pazi da ne pretjeraš kako učinak ne bi bio upravo suprotan. 2 dcl crnog vina je sasvim dovoljno.
- Jogurt je idealni suputnik stresnih situacija. Praktičan u svakoj situaciji, lako je probavljiv, sadrži visokokvalitetne bjelančevine i kalcij, a ukoliko odabereš onaj jogurt koji sadrži probiotike pružit će prijeko potreban 'melem' stresom napaćenom imunološkom i probavnom sustavu.
Kortizol i dijeta
Studija objavljena 2010. godine u časopisu Psychosomatic Medicine pruža nam još jedno obrazloženje zašto suviše restriktivne dijete ne daju dugoročne rezultate. Nasumično su podijelili 121 ženu u 2 skupine: skupina koja je pretila restriktivnu dijetu (1200 kcal) ili služila kao kontrola. Dio ispitanica iz obje skupine je trebalo i pratiti koliko kalorija dnevno unese dok ostatak nije. Rezultati su pokazali da je praćenje restriktivne dijete povećalo proizvodnju kortizola. Slično, praćenje kalorijskog unosa povećao je doživljaj stresa u ispitanica. Sve to navelo je autore na zaključak kako su suvišne restriktivne dijete kao i briga oko unesenih kalorija unaprijed osuđeni na propast upravo zahvaljujući stresu koji nam takav režimi pružaju.
Doznaj više o tome kako stres 'troši' tvoju nadbubrežnu žlijezdu.