Kronična opstruktivna plućna bolest većinom se dijagnosticira u već uznapredovaloj fazi, istaknula je doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac na panel diskusiji povodom Svjetskog dana KOPB-a, bolesti od koje u Hrvatskoj, procjenjuje se, boluje svaka deseta osoba. Pod sloganom "Disanje je život - djeluj ranije", ovogodišnji fokus upravo je na ranoj dijagnozi, ranim intervencijama te isticanju važnosti zdravlja pluća od najranije životne dobi. Oboljeli, nažalost, uglavnom ne prepoznaju rane simptome KOPB-a i smatraju da su 'zdravi'.

„Kronični kašalj, iskašljavanje i zaduha najčešći su simptomi KOPB-a, pri čemu je zaduha u naporu najraniji simptom bolesti. Oboljeli su uglavnom osobe starije životne dobi, pušači i bivši pušači koji obično osim KOPB-a imaju i neke druge kronične bolesti te simptome KOPB-a shvaćaju kao nešto normalno za njihovu životnu dob i stanje. Međutim, pravovremena dijagnoza i rane terapijske intervencije te prevencija rizičnih čimbenika, značajno mogu popraviti kvalitetu života bolesnika s KOPB-om, kao i ukupno preživljenje“, pojasnila je doc. dr. sc. Vukić Dugac.

Onečišćenje zraka lebdećim česticama dokazano pridonosi KOPB-u

Specijalistica pedijatrijske pulmologije dr. sc. Željka Vlašić Lončarić istaknula je problem respiratornih infekcija u dječjoj dobi kao jedan od ključnih čimbenika koji stvaraju podlogu za razvoj KOPB-a u kasnijem životnom razdoblju. „KOPB se često smatra bolešću pušača, no rizični faktori za razvoj ove kronične bolesti su i respiratorne infekcije u dječjoj dobi, izloženost duhanskom dimu i zagađenom zraku, ali i astma. Prevencija, na koju kao roditelji možemo utjecati, stoga ima važnu ulogu u smanjenju učestalosti KOPB-a“, zaključuje dr. sc. Vlašić Lončarić.

Onečišćenje zraka, prije svega lebdećim česticama, dokazano pridonosi razvoju KOPB-a, a uz globalno zatopljenje, značajno povećava i rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti, poručila je prim. dr. sc. Jelena Ostojić, spec. internist i pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac. „U trećini slučajeva KOPB-a riječ je o nepušačima izloženima zagađenom zraku koji ujedno i povećava rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti. Jugoistočna Europa ima lošu kvalitetu zraka i sve mjere koje ćemo poduzeti protiv onečišćenja zraka kako na lokalnoj, tako i na državnoj i svjetskoj razini utjecat će i na mortalitet ali i učestalost KOPB-a“, dodaje prim. dr. sc. Ostojić.

upalna bolest trajnog suženja dišnih puteva Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB): Simptomi, uzroci, liječenje

U Školu nepušenja možete i bez uputnice

Pušenje je još uvijek jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za razvoj KOPB. U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, a jedan od najznačajnijih oblika podrške u prestanku pušenja pružaju „Škole nepušenja“ koje su ponovno započele s radom nakon COVID-19 pandemije. „Škola je dostupna bez uputnice, i pušači kroz 12 susreta imaju podršku liječnika, psihijatra i psihologa. Puno se pažnje posvećuje osobnim stavovima i emocijama koje pušači vežu uz cigarete, jer je to uvijek neraskidiva veza. Savjetujemo ih kako se ponašati u konkretnim situacijama, kad imaju potrebu za cigaretom, ali kroz sudjelovanje pulmologa i o zdravlju pluća“, pojašnjava dr. sc. Latinka Basara, klinička psihologinja, voditeljica Škole nepušenja.

1. utorka u svibnju obilježava se svjetski dan astme Astma: 5 stvari koje mogu spasiti život tijekom napadaja