Kako razlikovati gubitak pamćenja koji dolazi s godinama i demenciju?
Jeste li ikada ušli u kuhinju i odmah zaboravili zašto ste uopće ušli? Takve situacije nisu nužno razlog za uzbunu jer je zaboravnost normalan dio starenja. Također je normalno imati problema s izvršavanjem zadataka koje ne obavljamo svakodnevno, objašnjava za Health Lisa Billars, dr. med., šefica neurologije i medicine spavanja u Kaiser Permanenteu u Atlanti.
Međutim, ako se zaboravljivost ili druge kognitivne promjene događaju često ili vas ometaju u svakodnevnom životu, ne biste ih trebali zanemariti. Iako se sposobnost prisjećanja informacija mijenja kako starite, neke kognitivne promjene i promjene povezane s pamćenjem mogu biti rani znak demencije, a neke ćete možda teško prepoznati sami.
Mozak se s godinama smanjuje
Baš kao što ostatak tijela stari, tako stari i mozak. S godinama se mozak smanjuje, uključujući i dio mozga poznat kao frontalni korteks. Frontalni korteks uključen je u više kognitivne aktivnosti kao što su razmišljanje, donošenje odluka i pamćenje. Nakon što se frontalni korteks promijeni s godinama, može mu trebati dodatna pomoć da održi kognitivne sposobnosti.
Mozak kompenzira ovo smanjenje u funkcioniranju mozga aktiviranjem drugih neuralnih mreža kako bi vam pomogao da se i dalje sjećate. Međutim, kada se različite neuralne mreže počnu miješati, možete primijetiti pojačano opadanje sposobnosti fokusiranja i prisjećanja informacija. "Znamo da se kako starimo organizacija naših neuralnih mreža mijenja", rekla je Carolyn Fredericks, dr. med., docentica na Medicinskom fakultetu Yale čije se istraživanje fokusira na Alzheimerovu bolest.
Ponekad se normalne promjene u pamćenju povezane s godinama mogu pogoršati. Nekim ljudima može se dijagnosticirati stanje koje se naziva blago kognitivno oštećenje. Ovo je stanje korak dalje od normalnog gubitka pamćenja ili kognitivnog opadanja, ali ne u mjeri opadanja povezanog s demencijom. Netko s blagim kognitivnim oštećenjem:
- Često gubi predmete
- Zaboravlja prisustvovati važnim događajima
- Ima problem prisjetiti se prave riječi u razgovoru.
Iako nije tako ozbiljno kao demencija, bilo bi dobro obratiti pozornost na znakove blagog kognitivnog oštećenja. Osobe s ovim problemom mogu biti izložene većem riziku od razvoja demencije. "Otprilike polovica ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem s vremenom razvije demenciju, ali polovica ne", rekla je dr. Billars.
Rani znakovi demencije
Važno je napomenuti da demencija nije normalan dio starenja. Iako vaš mozak obično prolazi kroz promjene povezane sa starenjem, neurološke promjene povezane s demencijom razlikuju se od normalnih procesa starenja. Prema dr. Fredericks, znanstvenici još uvijek istražuju moguće uzroke demencije.
Udruga za Alzheimerovu bolest predlaže da se posavjetujete sa svojim liječnikom ako primijetite bilo koji od ovih prvih znakova demencije:
- Gubitak pamćenja koji remeti normalne dnevne aktivnosti
- Poteškoće u rješavanju problema
- Teško izvršavanje poznatih zadataka
- Miješanje datuma, vremena i mjesta
- Problemi s razumijevanjem slika i prostornih odnosa
- Problemi s izgovorenim i pisanim riječima
- Često gubljenje stvari i nemogućnost prisjećanja koraka za njihovo pronalaženje
- Loše prosuđivanje ili donošenje odluka
- Izolacija ili povlačenje od drugih ljudi
- Promjene u raspoloženju i osobnosti.
Kada se zabrinuti i posjetiti liječnika?
Iako je povremeni gubitak pamćenja malo vjerojatan razlog za zabrinutost, važno je biti proaktivan kada su u pitanju česti problemi s pamćenjem ili gubici pamćenja koji ometaju svakodnevni život. "Svatko povremeno izgubi ključeve, ali kada se bilo što od toga počne događati mnogo češće nego prije, tako što potencijalno može ukazivati na početak problema", rekla je dr. Fredericks.
Rani znakovi demencije mogu se proširiti izvan gubitaka pamćenja ili kognitivnog funkcioniranja. Nažalost, ljudi u ranim fazama demencije skloniji su biti svjesniji kognitivnih promjena, ali je manje vjerojatno da će prepoznati druge znakove kao što su promjene osobnosti i odnosa. Iako može biti teško govoriti o tim stvarima ako ih primijetite kod voljene osobe, no vrijedi predložiti da se one procijene kod liječnika kao mjera opreza.
"U svakom slučaju, dobra je ideja da se odlučite na posjet liječniku što prije kako biste dobili savjete o liječenju koji bi vam mogli pomoći usporiti kognitivno propadanje", objasnila je dr. Fredericks. Odgađanje posjeta liječniku može ugroziti zdravlje i dobrobit vaše voljene osobe. "Ako postoji bilo kakvo pitanje sigurnosti ili potencijalne štete koja dolazi s promjenama u pamćenju, tada biste to svakako trebali spomenuti", zaključila je dr. Billars.