Druga vrsta zaraze - virusne infekcije, npr. enteroviroze, obično se javljaju među djecom, a najčešći put prijenosa virusa je preko usta (fekalno-oralni put). Ipak, većinom su crijevne infekcije u ljetnim mjesecima izazvane trovanjem hranom. Najčešće se bakterijsko trovanje hranom javlja u obliku malih epidemija u nekoj zajednici ili većih epidemija u institucijama (bolnice, ugostiteljski objekti, hoteli, vrtići, domovi za umirovljenike, školske i studentske kantine).

Simptomi trovanja hranom

Simptomi trovanja hranom su zajednički za većinu uzročnika: povišena temperatura, bol u trbuhu, povraćanje, proljev. Najopasnija posljedica toga je svakako dehidracija odnosno gubitak tekućine i elektrolita koji može biti težak, osobiti kod male djece i starijih osoba.

Trovanje hranom uglavnom je uzrokovano bakterijama. Tako se primjerice simptomi infekcije salmonelom javljaju naglo, 12 do 24 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Kod nekih osoba infekcija može postati kronična pri čemu te osobe postaju izvor zaraze za svoju okolinu.

Glavni uzrok stafilokoknog trovanja hranom je nepridržavanje higijenskih mjera prilikom rukovanja s hranom pri čemu stafilokok, s kože ili sluznice osobe koja priprema hranu, dođe u hranu, te tamo izlučuje toksin otporan na grijanje i kraću termičku obradu. Gastrointestinalni simptomi se javljaju dva do tri sata nakon konzumacije takve hrane. Tjelesna temperatura kod zaražene osobe obično nije povišena, a bolest traje oko jedan dan te ne ostaju posljedice.

Spomenimo i trovanje hranom bakterijama iz roda klostridija. Do toga obično dolazi konzumacijom kontaminiranog mesa i proizvoda od mesa. Poseban problem je infekcija bakterijom Clostridium botulinum koja može biti i smrtonosna! Ta bakterija proizvodi tzv. botulinum-toksin te je potreban izniman oprez kod konzumacije nepravilno konzervirane hrane.

Uzročnik proljeva

Druga vrsta klostridija, Clostridium difficile sve se češće pojavljuje kao uzročnik proljeva, često kao nuspojava terapije antibioticima.

Osim spomenutih crijevnih infekcija, gastrointestinalne tegobe u ljetnim mjesecima mogu biti simptom već postojećih bolesti, ali i onih bolesti specifičnijih za ljetne mjesece i učestala putovanja u tom dijelu godine. To su tzv. proljevi putnika (putnička dijareja) i kinetoze odnosno bolesti kretanja.

Proljevi putnika karakteristika su bolesti koja se javlja kod ljudi na putovanjima, a osobito u zemlje u razvoju i tropske krajeve zbog specifičnog stila života i klimatskih uvjeta. Proljev se može javiti bilo kada tijekom putovanja, a glavni uzroci su kontaminirana hrana i voda. Taj proljev najčešće prolazi bez posljedica unutar tjedan dana.

Simptomi kinetoza javljaju se tijekom vožnje automobilom, autobusom ili vlakom, letom avionom ili plovidbom. Osim mučnine i povraćanja, prisutno je i loše opće stanje.

Korisni savjeti

Savjete kako spriječiti i liječiti ljetne gastrointestinalne infekcije donosi prof.dr.sc. Željko Krznarić:

1. Izbjegavati ''rizičnu'' hranu
   Određena hrana predstavlja osobito plodno tlo za širenje crijevnih infekcija. To su svježi sirevi, mlijeko, sladoled (osobito onaj pripremljen u slastičarnici), kremasti kolači, šlag, hrana koja sadrži jaja koja nisu u potpunosti termički obrađena, meso (perad, mljeveno meso, salame..), svi proizvodi od nepasteriziranog mlijeka, nedovoljno oprano voće i povrće. Jela koja ljeti treba izbjegavati su primjerice: sushi, carpaccio, sirevi od nepasteriziranog mlijeka, jela sa sirovim jajima i klice iz neprovjerenih izvora.
2. Adekvatno čuvati namirnice
   Svježe namirnice čuvaj na temperaturi u hladnjaku, odvojene od već pripremljene hrane. Kad hranu slažeš u hladnjak, nemoj ga pretrpati, a sirove namirnice odvoji od kuhanih. Jednom odmrznutu hranu nemoj ponovno zamrzavati. Ne kupuj namirnice oštećene ambalaže i uvijek provjerite rok trajanja na proizvodu. Kad si u kupovini, a vani su visoke temperature, hlađenu ili zamrznutu hranu te onu lako pokvarljivu prenosi u posebnim termostabilnim vrećicama.
3. Adekvatno termički obraditi namirnice
   Kada termički obrađuješ hranu, kuhaj je ili peci dovoljno dugo. Ukoliko pripremaš meso na roštilju, moraš ga ispeći u potpunosti, dovoljno dugo na umjerenoj vatri. Također, meso često okreći kako bi se što bolje i temeljitije ispeklo. Ribu pripremaj svježu; izbjegavaj sirovu ili nedovoljno pečenu ribu i morske plodove.
   Hranu pripremaj neposredno prije konzumacije i izbjegavaj podgrijavanje. Ako hranu ne konzumiraš odmah nakon pripreme, treba je brzo ohladiti i spremiti u hladnjak ili zamrznuti.
4. Temeljito prati ruke
   Peri ruke toplom vodom i sapunom prije svakog jela ili rukovanja s hranom. Peri i radne površine i pribor, osobito nakon rukovanja sa sirovim namirnicama. Voće i povrće temeljito peri u čistoj tekućoj vodi.
5. Uzimati probiotike
   Istraživanja su pokazala da određeni sojevi probiotičkih bakterija mogu prevenirati i skratiti vrijeme trajanje tzv. putničkih proljeva. Osim što djeluju blagotvorno na gastrointestinalni sustav, probiotici potiču imunitet te se preporučuju tijekom ljetnih mjeseci.
6. Kako liječiti ljetne gastrointestinalne infekcije?
   Liječenje trovanja hranom u većini slučajeva uključuje konzumaciju laganije jednostavne hrane (dvopek, riža, kuhano povrće), uz nadoknadu izgubljene tekućine i elektrolita (voda, nezaslađeni šipkov čaj, nemasna juha). Treba izbjegavati tešku, masnu, slatku i prženu hranu, hranu s puno vlakana, mlijeko i mliječne proizvode, uz iznimku probiotičkih jogurta koji su neophodni za obnavljanje korisne crijevne mikroflore. Djeci se može dati rehidracijska otopina na usta. Ukoliko je prisutna mučnina i povraćanje, bit će potrebno nadomjestiti tekućinu i elektrolite infuzijom pa se treba javiti liječniku. Liječniku se treba i javiti u slučaju da se proljev ponovno vrati i traje više od tjedan dana ili ako u stolici ima krvi ili sluzi, te ima li zaražena osoba povišenu tjelesnu temperaturu duže od dva dana. Također, i u slučaju crijevne infekcije dojenčadi i male djece treba konzultirati liječnika jer oni dehidriraju brže od odraslih.