Imunitet: lice i naličje

Ako želiš jaki imunitet koji će te dobro štititi od sezonskih gripa i prehlada, moraš biti u dobroj fizičkoj kondiciji, ali i paziti na psihičko zdravlje. Također, tijekom zimskim mjeseci češće peri ruke i udalji se na 1,5 metara od osoba koje kašlju i kišu, u intervjuu za Zdravu Kravu savjetuje dr. Alojz Ihan
Vidi originalni članak

Povodom nedavnog izlaska njegove nove knjige 'Snagom uma do otpornosti' u izdanju Mozaika knjiga, sa slovenskim imunologom dr. Aojzom Ihanom razgovarali smo o licu i naličju imuniteta, te kako ga ojačati tijekom zimskih mjeseci.

Što je zapravo imunitet?

Imunološki sustav sastavljen je od imunoloških stanica koje nazivamo bijela krvna zrnca – leukociti. Leukociti ne kruže samo po krvi nego po cijelom tijelu i tvore imunološka tkiva i organe – npr. limfne čvorove, slezenu, mandule, timus. Imunološke stanice učinkovito prepoznaju i uništavaju mikrobe – bakterije, parazite, gljivice – koji prodiru u organizam, te nas na taj način imunološki sustav štiti od infekcija

Kako nastaje imunološka memorija?

Važna karakteristika imunološkog sustava je imunološka memorija, što znači da je nakon prvog dodira s određenim uzročnikom bolesti imunološkom sustavu za organizaciju imunološke obrane potrebno tjedan do dva, nakon čega nadjačamo infekciju. U tom trenutku se razmnožavaju imunološke stanice koje stvaranjem protutijela uništavaju točno onu vrstu mikroba koji su prouzročili infekciju.

Razmnožene imunološke stanice ostaju žive još godinama nakon infekcije – nazivamo ih memorijske stanice. Zato je imunološki sustav prilikom ponovne infekcije istom vrstom mikroba već pripremljen i odmah prevladava infekciju. Tu pojavu koristimo kod cijepljenja – uz pomoć cjepiva razmnožavamo imunološke stanice i stvaramo imunološku memoriju bez prebolijevanja bolesti. U trenutku infekcije, obrana je zbog toga već organizirana i ne nastaje bolest.

Faktori koji utječu na imunitet

Što sve utječe na naš imunitet, upitali smo dr. Ihana, koji je u novoj knjizi otkrio neočekivanu povezanost ljudske psihe i nastanka bolest.

Bolesti, posebno infekcije su otežavajući faktori koji najbolje iskušavaju kondiciju imunološkog sutava i našeg cjelokupnog zdravstvenog stanja. Infekcija je veliki napor za organizam, jednak intenzivnom fizičkom naporu.

Za uspješno prebolijevanje infekcije moraš, dakle, ponajprije biti u dobroj fizičkoj kondiciji, što znači imati dovoljno velik kapacitet srca i pluća, koji kad si zdrav koristiš za trčanje, a kad si bolestan za uspješnu borbu s vrućicom.

Za borbu protiv gripe potrebna je zdrava jetra

Za cjelotjedni napor, kao što je na primjer gripa, potrebna je i rezerva – zdrava jetra sa zalihom vitamina i zalihom bjelančevina koje su potrebne za proizvodnju zaštitnih protutijela protiv virusa. Iscrpljeni ljudi, odnosno kronični bolesnici i oni koji su liječili infekciju, zdravstvene zalihe nemaju i zato njihov imunološki sustav ne može prevladati infekciju i bolest traje.

Kronični stres je poput kronične upale

Stres je jedan od glavnih inhibitora imunološkog sustava, a kronični stres djeluje na imunitet jednako štetno kao i kronične upale. No, prevladavanje kroničnih bolesti iznimno je teško, dok za prevladavanje stresa postoji mnogo načina: tjelesna aktivnost, meditacija, masaža. U svakom slučaju ključno je da svom tijelu pružiš dovoljno opuštanja i energije.

Ako loše brineš o svojem fizičkom i psihičkom zdravlju, u tebi rastu napetost i tjeskoba, što opterećuje hormonski i živčani sustav.

Imunološki sustav, koji je tijesno povezan sa živčanim i hormonskim, na taj način počinje slabjeti. Zato je otpornost snažno povezana s tim koliko čovjek zna paziti na svoju opuštenost i zadovoljstvo.

Imunitet kroz život

Prilikom rođenja imunološki sustav još nije oblikovan, dijete ima osnovne imunološke stanice i limfne čvorove, a nema imunološka tkiva u sluznicama probavnih i dišnih organa, uključujući mandule. Zato je novorođenče iznimno osjetljivo na infekcije probavnih i dišnih organa, a za pravilan razvoj imunološkog sustava potrebni su mnogi doticaji s mikroorganizmima, jednako kao što se živčani sustav oblikuje s podražajima iz okoline.

Prečista okolina loša za imunitet

To se uglavnom dogodi tijekom prve godine života, kada dijete treba biti okruženo sa što više neštetnih mikroorganizama koje ''gura'' u usta, skuplja u crijevima i s njima trenira svoj imunitet. Dakle, prečista okolina je loš preduvjet za imunitet.

Obogaćivanje bakterijske flore, posebno crijevne – kretanjem u prirodi, kontaktima s drugom djecom, raznolikom prehranom – stimulativno utječe na razvoj imunološkog sustava. Infekcije mikrobima, posebno respiratornim virusima, u prvoj godini života mogu ometati normalni razvoj imunološkog sustava jer su veliki teret nerazvijenoj obrani, pa mogu pridonijeti razvoju preosjetljivosti dišnog sustava i posljedično sklonosti astmi.

Kod dobro razvijenog imunološkog sustava infekcije su razmjerno rijetke, reakcije na infekcije su intenzivne (vrućica), a u međuvremenu u organizmu nema znakova upale (npr. Subfebrilna temperatura, povišeni CRP, povećani limfni čvorovi).

Kronične upale i imunitet

Nedovoljno jaka imunološka reakcija uzrokuje kronične upale nastale zbog infekcije (reaktivacija virusa, prodori bakterija sa sluznica u organizam) i pogrešnih imunoloških reakcija (alergije i druge preosjetljivosti, autoimunost). Dulja imunološka nedostatnost, iako manjeg stupnja, povećava učestalost kroničnih virusnih i drugih infekcija, a time se povećava i opasnost od degenerativnih bolesti i tumora.

Kronične upale koje nastaju prilikom kroničnih infekcija dodatno otežavaju normalan razvoj imunoloških stanica i normalan rad imunološkog sustava. To dodatno potiču i fiziološka stanja koja na neki način kronično povećavaju nastajanje ili razvijanje upalnih procesa u organizmu (debljina, alkohol, cigareta, stres, veliki tjelesni napori kronične bolest – npr. reumatske bolesti, dijabetes).

U svakom slučaju štetne upale možemo spriječiti tako da pravilnom higijenom i načinom života izbjegnemo infekcije koje nam ni u kojem slučaju ne koriste.

Savjeti za jači imunitet

Dr. Alojz Ihan je ponudio nekoliko savjeta za jačanje tvog imuniteta tijekom zimskih mjeseci:

  1. Dolaskom hladne sezone više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama te smo u češćem doticaju s bolesnim ljudima. Najviše preko ruku – npr. nos obrisan rukom, nakon čega ruka dolazi u doticaj s rukohvatom u autobusu i preda mikrobe desetinama ili stotinama drugih ruku. Pokušaj redovito prati ruke i razviti naviku da ih ne guraš u usta.
  2. Zimi smo češće blizu ljudi koji kašljanjem ili kihanjem šire infekciju po zraku – sigurna zona je otprilike 1,5 m. Na veću osjetljivost utječe i hladan i suh zrak koji isuši sluznicu nosa i usta i onemogući nastajanje i djelovanje protutijela koja su u sluzi. I pothlađivanje nepovoljno utječe na stvaranje protutijela.
  3. Obolijevanju dodatno pomaže i oslabljena otpornost uzrokovana  raznim stresnim čimbenicima za organizam, karakterističnim za hladnu sezonu (hladnoća, neugodno hormonsko stanje zbog kratkog dana, slabljenje tjelesne kondicije zbog smanjenog kretanja, loša opskrbljenost vitaminima).
  4. Većina mjera za olakšavanje bolesti mora biti poduzeta prije bolesti. Dobra imunološka kondicija za pripremu na moguću bolest znači da imunološki sustav nije nadražen i iscrpljen prethodnim infekcijama ili drugim upalama. Ako prije sezone gripe i prehlade često obolijevamo, potrebno je otići liječniku, kako bi ocijenio krije li se iza toga nešto ozbiljnije.
Posjeti missZDRAVA.hr