Proširene vene teško je ne primijetiti. Ove kvrgave, vijugave krvne žile izgledaju kao da strše iz kože, a mnogim ljudima mogu uzrokovati značajnu nelagodu. Najčešće se pojavljuju na nogama, gležnjevima i stopalima, no ponekad se mogu razviti i u području zdjelice te na drugim dijelovima tijela.

Iako do 30 posto odraslih osoba ima proširene vene, one "nisu životno ugrožavajuće niti ugrožavaju ekstremitete", rekao je dr. Faisal Aziz, voditelj vaskularne kirurgije u Penn State Healthu. Nekoliko jednostavnih promjena životnih navika može ublažiti simptome i spriječiti njihovo pogoršanje, no postojeće proširene vene obično neće nestati same od sebe.

Stručnjake otkrivaju zašto nastaju i kada bi ih trebalo pregledati.

Što uzrokuje proširene vene?

Arterije odvode krv iz srca, dok je vene vraćaju. No taj je zadatak znatno zahtjevniji u nogama, gdje krv mora putovati prema gore, protiv sile gravitacije, objasnio je dr. Aziz.

Zato se tijelo oslanja na sustav koji funkcionira u dva dijela. Dok se krećete, mišići listova stišću vene u nogama i potiskuju krv prema gore, dok jednosmjerni zalisci sprječavaju da se krv vraća natrag prema dolje, objasnila je dr. Isabella Kuo, vaskularna kirurginja u Medicinskom centru Irvine Sveučilišta Kalifornija.

Proširene vene nastaju kada ti zalisci oslabe ili se ne zatvaraju pravilno. Krv se tada zadržava u nogama, tlak raste, a vene se proširuju.

Prema riječima dr. Aziza, obiteljska povijest bolesti najjači je čimbenik rizika za razvoj proširenih vena. Međutim, starenje, prekomjerna tjelesna težina te poslovi koji zahtijevaju dugotrajno sjedenje ili stajanje također povećavaju vjerojatnost njihova nastanka. Žene imaju veću vjerojatnost razvoja proširenih vena, a iako razlozi nisu u potpunosti jasni, hormonska nadomjesna terapija i trudnoća vjerojatno imaju određenu ulogu, rekla je dr. Kuo.

Budući da su mnogi od ovih čimbenika rizika izvan kontrole pojedinca, mogućnosti prevencije proširenih vena prilično su ograničene. Ipak, redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i uzimanje pauza tijekom dugih razdoblja sjedenja mogu pomoći u smanjenju opterećenja vena, piše The New York Times.

nemojte sjediti predugo 6 navika koje morate izbjegavati ako želite zaštiti svoje krvne žile

Jesu li proširene vene opasne?

Ako vam proširene vene ne uzrokuju bol ili druge tegobe, sasvim je u redu ne obraćati posebnu pozornost na njih, rekla je dr. Angela Kokkosis, voditeljica Centra za njegu vena u Stony Brook Medicine. Ipak, mnogi slučajevi praćeni su simptomima pa je dobro javiti se liječniku i provjeriti o čemu je riječ.

Primjerice, nakupljanje krvi u venama može uzrokovati bol, osjetljivost i osjećaj težine u nogama. Ako tlak u venama ostane povišen, tekućina i crvene krvne stanice mogu prodrijeti u okolno tkivo, objasnila je dr. Kokkosis, što može dovesti do oticanja, svrbeža, suhe kože i promjene boje kože.

U rijetkim slučajevima proširene vene mogu uzrokovati nastanak ulkusa, odnosno kroničnih rana, osobito ako se ne liječe, upozorio je dr. Aziz.

Proširene vene povezane su i s povećanim rizikom od duboke venske tromboze, potencijalno opasnog krvnog ugruška. Zato iznenadno oticanje ili bol u samo jednoj nozi, osobito nakon dugog razdoblja neaktivnosti, primjerice nakon prekooceanskog leta, zahtijevaju brzu liječničku procjenu.

Tromboza Tromboza: simptomi, razvoj bolesti i metode liječenja

Što možete učiniti po pitanju proširenih vena?

Iako se proširene vene ne mogu izliječiti, liječnici preporučuju nekoliko jednostavnih navika koje mogu usporiti njihovo napredovanje.

Cilj je potaknuti povratak krvi iz nogu prema srcu, objasnila je dr. Kokkosis. Kratka šetnja ili istezanje i pomicanje stopala tijekom sjedenja za radnim stolom, barem jednom na sat, mogu pomoći da mišići listova ostanu aktivni. Kada sjedite ili ležite, liječnici također preporučuju podizanje nogu iznad razine srca na otprilike 15 minuta.

Korist od nošenja kompresijskih čarapa tijekom dana također može biti velika. One stvaraju vanjski pritisak na noge, pomažući tako u borbi protiv gravitacije i smanjujući zadržavanje krvi u venama. Prema riječima dr. Aziza, kompresijske čarape jedan su od najučinkovitijih načina za ublažavanje simptoma, iako nekim ljudima mogu biti neugodne, osobito tijekom toplijih mjeseci.

Ipak, postoje načini da ih lakše uključite u svakodnevicu. Većini ljudi nisu potrebni modeli s najjačom kompresijom koji sežu do bedara. Često su dovoljne kompresijske čarape do koljena sa srednjim stupnjem kompresije, istaknuo je dr. Aziz. Ako ih ne možete nositi svaki dan, pokušajte ih koristiti barem u danima kada vas čeka dugotrajno sjedenje ili stajanje, savjetuje dr. Kokkosis.

Za liječenje proširenih vena ne postoje posebni lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta, međutim, neka istraživanja upućuju na to da dodaci prehrani poput mikronizirane pročišćene flavonoidne frakcije i ekstrakta sjemenki divljeg kestena mogu ublažiti bol, osjećaj težine u nogama i oticanje, rekla je dr. Kuo. Ipak, oni ne mogu zamijeniti promjene životnih navika.

Ako se, unatoč tim mjerama, nakon tri do šest mjeseci i dalje suočavate s bolovima i drugim simptomima ili razvijete komplikacije poput promjene boje kože ili kroničnih rana, vrijeme je za razgovor sa stručnjakom za bolesti vena, savjetuje dr. Aziz. Nakon što isključi druge moguće uzroke tegoba, liječnik može zatvoriti proširenu venu primjenom toplinske ablacije (laserom ili radiofrekvencijom), medicinskog ljepila ili skleroterapije, postupka u kojem se u venu ubrizgava posebna otopina. U nekim je slučajevima potrebno i kirurško uklanjanje zahvaćenih vena. Takvi zahvati ne samo da mogu poboljšati izgled proširenih vena nego i značajno smanjiti osjećaj težine i bol u nogama.

Važno je imati na umu da su proširene vene kronično stanje. Ponekad se liječene vene mogu ponovno pojaviti, a ni operacija ne uklanja sklonost organizma stvaranju novih proširenih vena u budućnosti.

"Često se događa da se ljudi vrate godinama nakon prvog zahvata kako bi liječili nove proširene vene, a zatim ponovno nakon nekoliko godina zbog novih promjena", rekao je dr. Aziz. "Ne postoji trajni lijek."

briga za vene Što trebate znati o kroničnoj venskoj insuficijenciji – bolesti koju ima i američki predsjednik Donald Trump

Prehrana i prirodni pripravci za zdravije vene

Heljda, citrusno i bobičasto voće spas za vene

Najznačajniji prehrambeni borci protiv proširenih vena su bioflavonoidi. Manje je poznato da se bioflavonoidi diosmin, hesperidin, rutin nalaze i kao osnovne djelatne tvari u kremama i bezreceptnim lijekovima koji se koriste za ublažavanje tegoba s proširenim venama. Sve te tvari potječu iz biljne hrane, posebice citrusnog i bobičastog voća. Među bioflavonoidima se osobito ističe rutin (ili rutinozid, kako se ponekad naziva) koji se prirodno nalazi u brojnim biljkama, voću i povrću. Najbogatiji izvor rutina je heljda, a nalazimo ga još i u citrusima, crnom čaju, kori jabuka, marelicama, trešnjama. Rutin posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Studije pokazuju da rutin potiče vensku cirkulaciju pa mu se tako pripisuje preventivno svojstvo na smanjenje rizika od proširenih vena. Osobito je učinkovit u jačanju kapilara.

Rutin dodatno pojačava djelovanje vitamina C koji ima važnu ulogu u učvršćivanju stijenki krvnih žila te tako može biti od koristi u ublažavanju poremećaja venske cirkulacije. Stoga je hrana koja istodobno sadrži bioflavonoide i vitamin C najbolji izbor za prevenciju ovog poremećaja. Prehranu treba obogatiti raznovrsnim citrusnim voćem – limunom, narančama, grejpom, mandarinama. Izvrsna prirodna pakiranja blagotvornih farmakonutrijenata su i borovnice, kupine, maline, brusnice, crni i crveni ribiz, jagode, trešnje, nar, ali i neke nove voćke s egzotičnim prizvukom poput acaia, gojia, mangosteena i sve popularnije aronije. Poželjna je konzumacija svježeg voća, matičnih sokova (koji nisu razrijeđeni i nemaju nikakvih dodataka), te raznih prerađevina poput kompota i džemova.

proširene vene Proširene vene u trudnoći i rizik od venske tromboze

Kava, vino i čokolada, da može!

Postoji još razloga zašto je korisno konzumirati obilje voća i povrća u svrhu prevencije proširenih vena. Naime, raznovrsni antioksidansi koje nalazimo u voću i povrću štite tkivo krvnih žila od oštećenja i stoga ih je potrebno unositi u izobilju. Vene su krhke i delikatne strukture, a valvule u venama lako mogu oštetiti slobodni radikali. Stoga svoj tanjur napuni raznovrsnim šarenim povrćem, salatama, voćem i voćnim sokovima. Ne zaboravi ni na tamnu čokoladu, kavu, čaj, raznovrsne žitarice te umjerene količine crnog vina.

Vitamin E poznati je zaštitnih krvnih žila, a u hrani je najzastupljeniji u biljnim uljima. Ekstra djevičansko maslinovo ulje najbolji je izbor jer uz vitamin E sadrži i brojne druge antioksidanse kao i povoljan profil masnih kiselina. Osim maslinovog ulja, poželjno je konzumirati i druge namirnice bogate vitaminom E poput avokada, sjemenki, orašastih plodova i pšeničnih klica. Isprobaj i novitet koji se često ističe kao superhrana – popularne chia sjemenke – koje sadrže vrijedne masti, vitamin E, obilje antioksidansa i neprobavljivih vlakana.

Prirodni pripravci i biljni ekstrakti

U ublažavanju tegoba venske cirkulacije manjeg intenziteta na policama ljekarni najčešće nalazimo proizvode na bazi ljekovitog bilja. U tu su svrhu najveću primjenu pronašli su ekstrakt divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), veprine (Ruscus aculeatus), ginkgo bilobe, kostrike (Brachypodium pinnatum) i lista vinove loze (Vitis vinifera). Ekstrakt suhog ploda divljeg kestena najčešće je korišten pripravak u svrhu ublažavanja tegoba venske cirkulacije. Naime, biljka je u službenoj kliničkoj fitoterapiji odobrena za liječenje kronične venske insuficijencije, tegoba s proširenim venama te subjektivnih simptoma teških i otečenih nogu.

Plod divljeg kestena obiluje aktivnim tvarima od kojih osobito valja izdvojiti escin. Pri odabiru proizvoda koji sadrže ekstrakt divljeg kestena najbolje rezultate daju oni koji su standardizirani na 16 do 20 posto escina. Bez obzira, na standardizaciju ekstrakta, minimalnom se smatra doza od 60 mg, a optimalnom od 100 – 150 mg escina dnevno. Suhi ekstrakt korijena veprine sadrži smjesu steroidnih saponina osobito ruskogenina za koji su istraživanja na životinjama i ljudima pokazala da povećava tonus vena, dovodi do njihove kontrakcije te djeluje protuupalno. Zbog toga umanjuje tegobe povezane s proširenim venama, ali i hemoroidima.

Suhi ekstrakt listova Ginkgo biloba sadrži brojne aktivne tvari od kojih se osobito ističu flavonoidi, ginkolidi i bilobalidi. Ove aktivne tvari smanjuju lomljivost kapilarnih stijenki i pucanje kapilara te povećavaju protok krvi kroz kapilare. Najveća vrijednost Ginka leži upravo u njegovoj sposobnosti poticanja cirkulacije prema mozgu i ekstremiteta.

Za zdravlje vena bitan je vitamin E koji se nalazi u biljnim uljima.

neke mogu biti problematične 15 neobičnih promjena na koži povezanih sa starenjem