Tada govorimo o tzv. hormonski ovisnom raku, što znači da stanice tumora imaju receptore na koje se, poput ključa i brave, mogu vezati hormonii potaknuti rast zloćudnog tkiva.

Među hormonski ovisnim zloćudnim bolestima ističu se rak dojke, jajnika, maternice, prostate, testisa. Naravno, nisu svi slučajevi spomenutih bolesti osjetljivi na hormone, no statistike otkrivaju da ipak hormonski ovisni tumori prevladavaju u prevalenciji. Estrogen, progesteron i testosteron odnosno spolni hormoni su ti koji potiču rast ovih zloćudnih tumora, no problem ne čine samo endogeni hormoni. I egzogene tvari s hormonskim djelovanjem mogu potaknuti proliferaciju stanica. Stoga je vrlo važno znati je li rak hormonski ovisan, kako bi se znala primijeniti prava terapija, ali i kako bi našom prehranom i životnim stilom pomogli izlječenje.

Osnovne prehrambene preporuke kod hormonski uvjetovanog raka

Kod hormonski ovisnog raka prehrana, ukoliko je dobro planirana, može biti vrijedan saveznik. Izuzetno je važno jesti kvalitetno tijekom terapije, a i po njenom završetku jer će pacijent imate više snage i energije, pridonijet ćei bržem oporavku i ishodu liječenja, lakše se podnose nuspojave terapije, ukoliko one nastupe, ali i održati adekvatnu tjelesnu masu što je iznimno bitna stavka kod onkoloških bolesnika.

Bez obzira na vrstu zloćudne bolesti, prehrana onkoloških bolesnika bi trebala biti raznolika i uravnotežena s fokusom na cjelovite biljne namirnice. Tu prvenstvo ima raznoliko povrće i voće, ali i mahunarke i cjelovite žitarice pa i začinsko bilje budući da obilujubrojnim fitokemikalijama sa snažnim antikarcinogenim djelovanjem, ali i vlaknima koja mogu na sebe vezati karcinogene. Osim toga, vlakna mogu djelovati kao inhibitori aromataze, enzima koji pretvara testosteron u estradiol, svojstvo koje je iznimno korisno kao estrogenski receptor pozitivnog raka dojke.

Uz ovu osnovnu preporuku, izuzetno je važno i da:

• svaki obrok sadrži izvor proteina, biljnog ili životinjskog porijekla
• unos masti bude umjeren, s naglaskom na zdrave izvore masnoća poput maslinovog i bućinog ulja, orašastih plodova, sjemenki
• barem dva puta tjedno se na tanjuru nađe riba kao odličan izvor blagotvornih omega-3 masnih kiselina
• treba ograničiti unos rafiniranih žitarica i brašna odnosno proizvoda od njih, kao i šećerom bogata jela
• važno je unositi dovoljno tekućine, najbolje vode i biljnih čajeva (osobito zeleni čaj)

U praksi, ove preporuke preslikane na tanjur znače da bi polovicu tanjura trebalo činiti povrće, četvrtinu kvalitetni izvori proteina, a preostalu četvrtinu škrobno povrće ili cjelovite žitarice. Masnoće treba koristiti za pripremu jela i kao začin.

Treba li izbaciti soju i lanene sjemenke iz prehrane?

Kada govorimo o hormonski ovisnom raku, osobito onom koji raste pod utjecajem estrogena, poput raka dojke neke namirnice, primjerice soja i lanene sjemenke često izazivaju bojazan među oboljelima. Razlog ležu u činjenici da sadrže tzv. fitoestrogene (izoflavoni u soji i lignani u lanenim sjemenkama), biljne tvari koje imaju sličnu strukturu i mogu djelovati kao slabi estrogenite kao takvi, u teoriji, mogu potaknuti rast hormonski ovisnih zloćudnih stanica.

Teza o fitoestrogenima je puna kontroverzi, no zahvaljujući nizu studija provedenih na ljudima, brojni stručnjaci ističu kako je umjereni unos soje siguran za sve, uključujući osobe koje su trenutno na terapiji kao i izliječene i to ne samo od raka dojke već od svih zloćudnih bolesti osjetljivih na estrogen. Umjeren unos konkretno podrazumijeva unos  1-2 serviranja cjelovite soje i minimalno procesiranih proizvoda dnevno, s time da je jedno serviranje:

• ½ šalice kuhanih zrna soje
• ½ šalice kuhanih zelenih mahuna edamame
• 1 šalica sojinog mlijeka
• 1/3 šalice tofua.

Slično vrijedi i za lanene sjemenke. U stvari, studije pokazuju da lignani iz lanenih sjemenki, imaju pozitivan učinak na metabolizam estrogena, na način da mogu potaknuti izlučivanje estrogena putem fecesa i na taj način smanjiti njegove razine u organizmu. Za blagotvoran učinak preporučuje se količina od 2 žlice mljevenih lanenih sjemenki dnevno.

Iako je umjeren unos fitoestrogena putem hrane siguran kod hormonski pozitivnih zloćudnih bolesti, isto nije poznato i za dodatke prehrani koji ih sadrže, stoga je stav je stručnjaka posve izbjegavati pripravke s fitoestrogenima.

Namirnice koje je mudro ograničiti

Na listi kontroverznih namirnica kada je u pitanju hormonski ovisan rak se nalazi i crveno meso i mliječni proizvodi. Poveznica između unosa zasićenih masnoća iz mesa i mliječnih proizvoda te razvoja raznih vrsta zloćudnih bolesti je dobro utvrđena, a postoji i dokaz da masnoće životinjskog porijekla mogu povisiti rizik od estrogen i progesteron ovisnog raka dojke. No, kada bolest nastupi nije posve jasno smiju li se ove namirnice naći u prehrani. Ipak, brojni stručnjaci savjetuje da se unos crvenog mesa i punomasnih (ali ne i niskomasnih) mliječnih proizvoda izbaci ili maksimalno ograniči.

Slično vrijedi i za šećer i alkohol. Iako šećer ne hrani rak kako se to često smatra, česta konzumacija konzumnog šećera povisuje razine inzulina i inzulinu sličnog čimbenik rasta I (IGF-1), koji mogu stimulirati rast zloćudnog tkiva.

Alkohol s druge strane može povisiti razine estrogena u tijelu te je poznato kako njegov pretjeran unos, neovisno o vrsti, povisuje rizik od raka dojke. Međutim, nije dovoljno istraženo kako se umjerena konzumacija alkohola odražava na zdravlje već oboljelih.  Za sada se čini kako unos alkohola (više od 3 pića tjedno) povisuje rizik od recidiva, ali samo u žena koje su u postmenopauzi, dok je utjecaj na mlađe žene neznatan. Unatoč tome, stručnjaci su složni da je alkohol najbolje izbaciti ili barem maksimalno ograničiti samo na posebne prigode.

Kupusnjače su vaš saveznik

Dobro je poznato kako unos brokule, kupusa, cvjetače, kelja i drugih kupusnjača smanjuje rizik od nastanka zloćudne bolesti, no ove je vrijedne namirnice mudro redovito unositi i u slučaju kada se razvije hormonski ovisan rak. Kupusnjače naime sadrže izotiocijanate i indol – 3 – karbinol, tvari koji potiču biotransformaciju estrogena, ali i ksenobiotika i karcinogena putem jetre.

Dodatno, kupusnjače sadrže i kalcij-D glukurat, spoj koji može inhibirati beta-glukuronidazu, enzim koji doprinosi recirkulaciji estrogena u organizmu.  Stoga su kupusnjače važan saveznik u borbi protiv hormonski ovisnog raka. Pritom se savjetuje, što je više moguće, ove namirnice konzumirati sirove i dobro ih prožvakati jer se na taj način iskorištava više ovih vrijednih antikarcinogenih spojeva.

Prehrambeni savjeti s obzirom na vrstu terapije

Za sam kraj, s obzirom na terapiju koju osoba prima za liječenje zloćudne bolesti, svakako treba obratiti pažnju na još neke detalje. Primjerice, zbog potencijalnih interakcija poželjno je izbjegavati grejp i sok od grejpa za one na terapiji tamoksifenom, lijekom iz skupine selektivnih modulatora receptora estrogena često korištenog u liječenju estrogenski receptor pozitivnog raka dojke.

S druge strane kod adjuvantnu hormonske terapije s inhibitorima aromataze (npr. anastrozol ili letrozol) treba znati da ovi lijekovi negativno utječu na zdravlje kostiju i povisuju rizik od osteoporoze. Stoga je iznimno bitno unosite hranu bogatu kalcijem, umjereno vježbate te dodatno uzimati 1000 – 2000 IJ vitamina D dnevno putem pripravaka.

Upoznaj naš stručni tim! Upoznaj Zdravolovce: Novi stručni tim portala missZdrava