Histrionski poremećaj ličnosti stanje je mentalnog zdravlja obilježeno intenzivnim, nestabilnim emocijama i iskrivljenom slikom o sebi. Sama riječ histrionski znači “dramatičan ili kazališni”. Samopoštovanje osoba s histrionskim poremećajem ličnosti ovisi o odobravanju drugih i ne proizlazi iz istinskog osjećaja vlastite vrijednosti. Imaju silnu želju biti primijećeni i često se ponašaju dramatično ili neprikladno kako bi privukli pažnju. Prema MSD priručniku histrionski poremećaj pripada poremećajima ličnosti skupine B koju karakteriziraju emocionalna nestabilnost, impulzivnost i dramatičnost.

"Za histrionski poremećaj ličnosti može se reći da ima najviše preklapanja u simptomima s graničnim, narcisoidnim i antisocijalnim poremećajem ličnosti. U društvu ćemo ih prepoznati kao izrazito 'dramatične' pojedince. Također, inzistiraju na neprestanoj pažnji i prihvaćanju od drugih, a empatiju uglavnom pokazuju ukoliko će im isto koristiti za njihove potrebe. Skloni su šarmiranju, a ponekad i provokativnom oblačenju. Kako bi se uspostavila dijagnoza, moramo imati na umu da se radi o uistinu izraženim simptomima", objašnjava Sandra Župarić, psihologinja.

Histrionski poremećaj ličnosti simptomi

Histrionski poremećaj ličnosti može se manifestirati kao pretjerivanje, površna emocionalnost i seksualnost kojima oboljela osoba pokušava skrenuti pozornost na sebe. Prema Dijagnostičko-statističkom priručniku mentalnih poremećaja, osoba s histrionskim poremećajem osobnosti može:

• Osjećati se podcijenjeno ili depresivno kada nije u centru pažnje
• Imati brze promjene raspoloženja i plitke emocije
• Biti dramatična i izrazito emocionalno izražajna, čak do te mjere da posrami prijatelje i obitelj u javnosti
• Biti ustrajno šarmantna i zavodljiva
• Biti pretjerano zabrinuta za svoj fizički izgled
• Iskoristiti svoj fizički izgled kako bi privukla pozornost na sebe tako što će nositi odjeću svijetlih boja ili oskudnu odjeću
• Ponašati se neprikladno i seksualno s većinom ljudi koje susreće, čak i kada ju seksualno ne privlače
• Govoriti dramatično i izražavati čvrsta mišljenja, ali s malo činjenica ili detalja koji bi potkrijepili njezino mišljenje
• Biti lakovjerna i lako pasti pod utjecajem drugih, posebno ljudi kojima se divi
• Misliti da je više povezana s ljudima nego što zaista jest
• Imati poteškoća u održavanju odnosa, često izgledati lažno ili površno u interakciji s drugima
• Trebati trenutno zadovoljstvo i vrlo lako joj postaje dosadno ili osjeća frustraciju
• Neprestano tražiti uvjeravanje ili odobrenje drugih.

Histrionski poremećaj ličnosti uzroci

Poremećaji ličnosti, uključujući i histrionski, spadaju među najmanje shvaćena stanja mentalnog zdravlja. Studije koje su provedene o histrionskim i drugim poremećajima ličnosti identificirale su nekoliko čimbenika koji mogu dovesti do razvoja histrionskog ili drugih poremećaja ličnosti:

• Genetika. Histrionski poremećaj ličnosti obično se javlja u obiteljima pa znanstvenici misle da može postojati genetska veza.
• Trauma iz djetinjstva. Djeca koja se nose s traumom, kao što je zlostavljanje ili smrt člana obitelji, kasnije kao odrasle osobe mogu postati problematične i potencijalno razviti neki poremećaj ličnosti.
• Odgoj. Djeca čiji roditelji nisu znali postaviti granice mogu postati previše popustljiva i nedosljedna te zbog toga imati veću vjerojatnost da će razviti histrionski poremećaj ličnosti. Osim toga, roditelji koji pokazuju dramatično, promjenjivo ili neprikladno seksualno ponašanje izlažu svoju djecu riziku za razvoj ovog stanja. Neki istraživači smatraju da problemi u odnosima roditelja i djece dovode do karakterističnog niskog samopoštovanja kod osoba s histrionskim poremećajem ličnosti.

Depresija utječe na svakodnevne aktivnosti Depresija: Uzroci, simptomi i kako ih prepoznati

Kako se postavlja dijagnoza za histrionski poremećaj ličnosti?

Ne postoji specifičan test koji se koristi za dijagnosticiranje histrionskog poremećaja ličnosti. Liječnik opće prakse može pregledati cijelu medicinsku povijest osobe te zatražiti pregled kako bi isključio fizičke probleme koji bi mogli uzrokovati simptome. Ako ne pronađe fizički uzrok simptoma, šalje pacijenta psihijatru. Psihijatar će koristiti stručna pitanja kako bi dobio uvid u stanje te bolje postavio dijagnozu. Međutim, većina ljudi s ovim stanjem ne vjeruje da im je potrebna terapija ili pomoć što otežava dijagnozu. Mnogi ljudi koji imaju histrionski poremećaj ličnosti dobivaju dijagnozu nakon što odu na terapiju zbog depresije ili anksioznosti.

Histrionski poremećaj ličnosti liječenje

U većini slučajeva, ljudi s histrionskim poremećajem ličnosti ne vjeruju da je njihovo ponašanje problematično. Također su skloni preuveličavanju svojih osjećaja i ne vole rutinu, što otežava praćenje plana liječenja. Međutim, mogli bi potražiti pomoć ako im depresija ili neki drugi problem uzrokovan njihovim razmišljanjem i ponašanjem uzrokuje nevolju. Prema Cleveland klinici ovo su neki od mogućih načina liječenja:

• Psihoterapija ili terapija razgovorom je općenito tretman liječenja za histrionske ili druge poremećaje ličnosti. Cilj tretmana je pomoći osobi da otkrije motivacije i strahove povezane s njenim mislima i ponašanjem te da se nauči pozitivnije odnositi prema drugima.
• Grupna terapija. Ovo je vrsta psihoterapije u kojoj se grupa ljudi sastaje kako bi zajedno opisali i razgovarali o svojim problemima pod nadzorom terapeuta ili psihologa. Grupna terapija može biti od posebne koristi za osobe s histrionskim poremećajem ličnosti, osobito ako razgovara s osoba s istim problemom. To može pomoći nekome da vidi svoje vlastito ponašanje u drugima te kako se ono odražava na njih. 
• Psihodinamska psihoterapija. Ova vrsta terapije usredotočuje se na psihološke korijene emocionalne patnje. Kroz samorefleksiju i samoispitivanje, osoba koja je podvrgnuta terapiji sagledava problematične obrasce odnosa u svom životu.
• Potporna psihoterapija. Ova vrsta terapije ima za cilj poboljšati simptome i održati, vratiti ili poboljšati samopoštovanje i vještine za suočavanje s problemima. Terapija uključuje ispitivanje odnosa i obrazaca emocionalnog odgovora ili ponašanja.
• Kognitivno-bihevioralna terapija. Ovo je strukturirana, ciljno orijentirana vrsta terapije. Terapeut ili psiholog pomaže oboljeloj osobi da pomno sagleda svoje misli i emocije i shvati da one utječu na njezine postupke. Kroz ovu terapiju osoba se može odviknuti od obrazaca negativnih misli i ponašanja i naučiti usvojiti zdravije obrasce razmišljanja i navike.

Iako trenutno ne postoji lijek koji može liječiti poremećaje osobnosti, postoje lijekovi za depresiju i anksioznost koje mogu imati i osobe s histrionskim poremećajem osobnosti. Liječenje ovih stanja može olakšati liječenje histrionskog poremećaja ličnosti. 

Akutna i kronična anksioznost Anksioznost: Kako se manifestira i što učiniti?