Glazba tijekom operacije? Da, može umiriti tijelo i ubrzati ozdravljenje
Pod jakim svjetlima operacijske sale u Delhiju, pacijentica mirno leži dok se kirurzi pripremaju ukloniti joj žučni mjehur. Sve izgleda uobičajeno – monitori tiho zuje, tim radi ujednačenim ritmom – ali postoji jedan neočekivan detalj: kroz slušalice na njezinim ušima svira umirujuća melodija flaute.
Iako je pod općom anestezijom, bez svijesti i osjeta, njezin mozak i dalje reagira na glazbu. A upravo glazba, pokazuje novo istraživanje, može smanjiti potrebu za lijekovima i ubrzati povratak u normalu, piše BBC.
Čak i dok lijekovi utišavaju većinu moždanih funkcija, slušni put ostaje djelomično aktivan. Kada se probudi, svijest će joj se vratiti brže i jasnije jer su joj bile potrebne manje doze anestetika poput propofola i opioidnih analgetika nego pacijentima koji nisu slušali glazbu.
To barem sugerira novo istraživanje indijskih stručnjaka Medicinskog fakulteta Maulana Azad u Delhiju i bolnice Lok Nayak. Studija, objavljena u časopisu Music and Medicine, donosi dosad najjače dokaze da glazba tijekom opće anestezije može umjereno, ali značajno smanjiti potrebu za lijekovima i poboljšati oporavak.
Istraživanje se fokusiralo na pacijente koji su prošli laparoskopski zahvat uklanjanja žučnog mjehura . Zahvat je kratak, obično kraći od sat vremena, i zahtjeva brz i "bistar" oporavak.
"Naš cilj je da pacijent što prije bude spreman za otpust iz bolnice", objašnjava dr. Farah Husain, specijalistica anesteziologije i certificirana glazbena terapeutkinja uključena u studiju. "Pacijenti se moraju probuditi bistre glave, orijentirani i idealno bi bilo bez boli. Kada je bol dobro kontrolirana, stresni odgovor organizma se smanjuje."
Za postizanje toga potrebna je pažljivo uravnotežena kombinacija pet ili šest lijekova koji zajedno održavaju pacijenta uspavanim, blokiraju bol, sprječavaju sjećanje na operaciju i opuštaju mišiće.
Kod laparoskopske operacije žučnog mjehura, anesteziolozi često dodaju i regionalne "blokove" – ultrazvučno vođenim injekcijama koje umrtvljuju živce u trbušnoj stijenci.
"Opća anestezija plus blokovi su standard", kaže dr. Tanvi Goel, glavna istraživačica i bivša viša asistentica na Medicinskog fakulteta Maulana Azad. "Tako radimo već desetljećima."
Ali tijelo ne podnosi operaciju lako. Čak i pod anestezijom reagira: ubrzava se rad srca, raste krvni tlak, luče se hormoni stresa. Smanjenje tog odgovora ključno je za brži oporavak i manju upalu.
Stres počinje već prije prvog reza – kod intubacije, umetanja cijevi za disanje u dušnik. To je rutinski korak opće anestezije koji omogućuje kontrolu disanja dok je pacijent bez svijesti.
"Laringoskopija i intubacija izazivaju najjači stresni odgovor tijekom opće anestezije", objašnjava dr. Sonia Wadhawan, profesorica anesteziologije i intenzivne skrbi te supervizorica studije.
Iako pacijent ništa ne pamti, tijelo reagira promjenama pulsa, tlaka i hormona stresa.
Današnji lijekovi su sofisticirani. Umjesto starih eterskih maski, koriste se intravenski anestetici – najpoznatiji je propofol, lijek koji je postao zloglasan nakon smrti Michaela Jacksona, ali u operacijskim salama cijenjen zbog brzog djelovanja i čistog oporavka. "Propofol djeluje za oko 12 sekundi", kaže dr. Goel. "Idealno je rješenje za kratke operacije jer ne izaziva ‘mamurluk’ kao inhalacijski plinovi."
Istraživači su željeli provjeriti može li glazba smanjiti potrebne doze propofola i fentanila (opioidnog analgetika). Manje lijekova znači brže buđenje, stabilnije vitalne znakove i manje nuspojava.
Pilot istraživanje na osam pacijenata dovelo je do 11-mjesečnog ispitivanja na 56 odraslih osoba, starih od 20 do 45 godina, podijeljenih u dvije skupine. Svi su primili isti režim od pet lijekova: protiv mučnine, sedativ, fentanil, propofol i mišićni relaksant. Obje skupine nosile su slušalice koje blokiraju buku – ali samo jedna je slušala glazbu.
"Pacijenti su birali između dvije umirujuće instrumentalne skladbe – nježna flauta ili klavir", kaže dr. Husain. "Nesvjesni um i dalje ima područja koja ostaju aktivna. Čak i ako se glazba ne pamti svjesno, ta tiha percepcija može donijeti pozitivne učinke"
Rezultati su bili iznenađujući. Pacijenti koji su slušali glazbu trebali su manje propofola i fentanila, imali su lakši oporavak, niže razine kortizola i bolju kontrolu krvnog tlaka. "Budući da sposobnost slušanja ostaje očuvana i pod anestezijom", pišu istraživači, "glazba i dalje može oblikovati unutarnje stanje mozga."
Glazba očito smiruje unutarnju oluju. "Slušni put ostaje aktivan čak i kad ste bez svijesti", kaže dr. Wadhawan. "Možda ne pamtite glazbu, ali mozak je registrira."
Znanstvenike već dugo intrigira ideja da um pod anestezijom nije potpuno tih. Rijetki slučajevi tzv. intraoperativne svijesti pokazuju da se pacijenti ponekad sjećaju fragmenata razgovora iz operacijske sale.
Ako mozak može zapamtiti stresne fragmente operacije, može registrirati i pozitivne podražaje poput glazbe – čak i bez svjesnog sjećanja.
"Tek počinjemo istraživati kako nesvjesni um reagira na nefarmakološke intervencije poput glazbe", kaže dr. Husain. "To je mali, ali važan korak prema humanijem pristupu u operacijskoj sali."
Glazbena terapija nije nova u medicini – koristi se u psihijatriji, rehabilitaciji nakon moždanog udara i palijativnoj skrbi. No, njezin ulazak u visoko tehnički svijet anestezije označava tihu revoluciju.
Ako ovako jednostavna metoda može smanjiti upotrebu lijekova i ubrzati oporavak – makar malo – to bi moglo promijeniti način na koji bolnice gledaju na dobrobit pacijenata.
Dok se istraživački tim priprema za novu studiju o glazbi i sedaciji, jedno je već jasno: čak i kada je tijelo nepomično, a um uspavan, nekoliko nježnih nota može pokrenuti proces ozdravljenja.