Europski dan debljine: Kako Hrvati stoje po pitanju kilograma?

Shutterstock
Treća subota u svibnju obilježava se kao Europski dan debljine, a ove godine je to 20. svibnja 2017. Prekomjerna tjelesna masa i pretilost predstavljaju sve izraženiji javnozdravstveni problem, koji izravno utječe na kvalitetu i duljinu života te povećava rizik za razvoj niza kroničnih nezaraznih bolesti.
Vidi originalni članak

Izračunaj svoj BMI!

Svjetska zdravstvena organizacija svrstava pretilost u kategoriju endokrinih, nutritivnih i metaboličkih bolesti. Postaje li pretilost ozbiljan problem u Hrvatskoj, pitali smo dr. Štimca, autora knjige "Debljina - klinički pristup".

Stanje u Hrvatskoj: Odmak od tradicionalne kuhinje, sve manje kretanja, a više sjedenja

"Debljina je već postala ozbiljnim problemom u Hrvatskoj, jer se po epidemiološkim podacima ubrajamo među zemlje s postotkom debelih osoba većim od 20% za oba spola, zemlje u kojoj tek jedna trećina odraslih osoba nije preuhranjena ili debela, u kojoj je već više od četvrtine djece preuhranjeno i debelo. Uzroci tome su zasigurno odmak od tradicionalne kuhinje, tradicionalnog dnevnog rasporeda obroka, sve manje kretanja, a sve više sjedećih aktivnosti".

Debljina se u društvu ne percipira kao bolest!

"Debljina se u medicinskom smislu shvaća pa i klasificira kao bolest, čak se i preuhranjenost smatra bolešću i pacijenti koji izlaze iz bolnice ukoliko zadovoljavaju kriterije za debljinu i to bi kao dijagnozu trebali imati navedeno u svom otpusnom pismu. Debljina se razvija postepeno i jednostavno, ponekad sami ne razabiremo granicu koju smo prešli, odnosno trenutak kad naš indeks tjelesne mase izlazi iz okvira normalne uhranjenosti.

Običajno debljina se u narodu doživljavala kao odraz dobra zdravlja, a mršavost upravo suprotno, kao odraz bolesti. Danas se dobro znaju granice normalne uhranjenosti i povećana tjelesna masa povećava rizik za razvoj brojnih drugih bolesti kao što su srčanožilne, povišen krvni tlak , šećerna bolest, plućne bolesti bolesti zglobova i mnoge druge".

I broj pretile djece raste, a obitelji više ne ručaju za zajedničkim stolom kao nekad

Tjelesna aktivnost u školama je nedostatna, zadovoljava se norma i forma, sport se shvaća kao obaveza i prestiž, a ne igra i zabava. Prehrana djece i mladih je globalizirana, obitelj rijetko večera, a gotovo nikad ne ruča tijekom radnog tjedna za zajedničkim stolom i djeca jedu ono što im je na dohvat ruke, u blizini škole ili na putu do škole, a to je hrana koju nisu jeli naši roditelji. Problem koji imaju roditelji je svakako manjak vremena koje provode s djecom, ali vrlo često i nedovoljno znanja kojim bi djeci objasnili korisnost i štetnost nekih namirnica".

KLIKNI I IZRAČUNAJ SVOJU IDEALNU TJELESNU TEŽINU!

Cijeli intervju s dr. Štimcem i kakvo je stanje u Dalmaciji i Slavoniji saznaj ovdje.

Posjeti missZDRAVA.hr