Erektilna disfunkcija može biti rani znak srčanih bolesti - i u porastu je u Hrvatskoj
Erektilna je disfunkcija u porastu u Hrvatskoj i može biti jedan od prvih znakova povećanog kardiovaskularnog rizika, pojavljujući se godinama prije infarkta ili moždanog udara, upozorili su u srijedu liječnici na konferenciji „Prevencija koja spašava”.
Cilj konferencije bio je otvoriti teme o kojima se još uvijek premalo govori, uključujući povezanost erektilne disfunkcije i kardiovaskularnih bolesti, rekla je predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti Zrinka Mach, čija je udruga organizirala skup okupivši stručnjake iz područja epidemiologije, kardiologije, obiteljske medicine, dijabetologije, urologije, farmacije i nutricionizma.
Urolog KB-a Merkur Tvrtko Šanjek-Muren rekao je kako se razgovorom o erektilnoj disfunkciji mlađe muškarce često lakše motivira na promjenu životnih navika i ozbiljnije shvaćanje zdravstvenih rizika.
„To je nešto što mladog muškarca ipak više šokira od drugih bolesti i onda to možemo iskoristiti da ih motiviramo za promjenu u životu i prevenciju”, rekao je, istaknuvši da je erektilna disfunkcija u Hrvatskoj u porastu te da se taj problem može javiti puno ranije od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija.
„Danas imamo cijeli dijapazon liječenja erektilne disfunkcije, od lijekova do drugih metoda liječenja i stvarno možemo jako poboljšati kvalitetu života”, rekao je Šanjek-Muren, dodavši da muškarci o tom problemu i dalje teško otvoreno govore.
„To je tema koja se stvarno prešućuje. Muškarci se srame i boje o tome razgovarati”, ustvrdio je.
Oko polovice odraslih ima povišeni tlak
Epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Verica Kralj upozorila je da su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj te da godišnje od njih umre oko 20 tisuća ljudi. Hrvatska posljednjih 15 do 20 godina bilježi lagani pad smrtnosti od tih bolesti, ali je i dalje lošija od prosjeka Europske unije, osobito u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama. Naglasila je kako se čak 80 posto prijevremenih smrti može spriječiti djelovanjem na čimbenike rizika poput pušenja, pretilosti, hipertenzije, dijabetesa i tjelesne neaktivnosti.
„Tek 15 do 20 posto hrvatskih građana zadovoljava preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o tjelesnoj aktivnosti, dok većina populacije živi sjedilačkim načinom života”, rekla je Kralj.
Upozorila je i na veliki problem hipertenzije u Hrvatskoj, navodeći da prema istraživanjima oko polovice odraslih ima povišeni krvni tlak, a mnogi toga nisu ni svjesni.
Dijabetolog Dario Rahelić upozorio je pak da se šećerna bolest često otkriva tek nakon ozbiljnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara, oštećenja bubrega, vida ili razvoja rana na stopalu.
„Na početku šećerna bolest uglavnom nema simptoma. Kad se simptomi pojave, često je već kasno jer pacijenti tada već imaju razvijene komplikacije”, istaknuo je.
Naglasio je važnost preventivnih pregleda i redovitog mjerenja šećera u krvi, osobito kod osoba koje imaju povišeni tlak, višak kilograma, masnoće u krvi, obiteljsku sklonost dijabetesu ili sjedilački način života.