U tri godine uspostavit će se 20 mobilnih timova za kronično, intenzivno liječenje i krizne situacije, navodi se u Nacrtu akcijskog plana za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici do 2027.

Timovi će se osnivati u sklopu dispanzera za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja i ići će u kućne posjete. U psihološkim timovima trebali bi raditi klinički psiholog, specijalist psihijatrije, socijalni pedagog, defektolog, socijalni radnik i medicinska sestra, kako bi se pravovremeno pružila stručna pomoć građanima i provela prevencija.

Cilj je smanjiti stopu hospitalizacija

Mobilni timovi, uz ostalo, bit će osposobljeni da djeluju u kriznim situacijama kao što su pandemija, potresi, elementarne nepogode, posljedice klimatskih promjena i druge krize.

Istovremeno, plan je smanjiti stopu hospitalizacije i broj postelja na psihijatrijskim odjelima i u psihijatrijskim bolnicama. Cilj je da se postupno pacijenti iz tih bolnica preusmjeravaju na usluge u lokalnoj zajednici (dispanzeri i psihološki timovi u domovima zdravlja, centri za mentalno zdravlje u zajednici).

U timove će se uključiti i osobe s osobnim iskustvom psihičke bolesti. "Peer" savjetnici, na temelju vlastitog iskustva, dobrovoljno će pružati psihosocijalnu podršku osobama s mentalnim poteškoćama.

Među mjerama koje će se poduzeti navedena je i edukacija osoba koje se u radu susreću s osobama s psihičkim teškoćama (npr. policija, socijalna skrb, odgojno-obrazovne ustanove).

U Nacrtu akcijskog plana ističe se visoka prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja koji počinju u mlađoj odrasloj dobi, narušavaju kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji te povećavaju pobol i smrtnost  od tjelesnih bolesti. 

stop stigmi "Manija. Depresija. Život između." – Obilježen Svjetski dan bipolarnog premećaja

Najviše oboljelih u Koprivničko-križevačkoj županiji

Mentalni poremećaji stigmatiziraju, izazivaju veliku subjektivnu patnju i smanjuju kvalitetu života oboljelih i njihove okoline. Obilježava ih psihološka, biološka i socijalna disfunkcija pojedinca, a uključuju čitav niz simptoma i smetnji.

Godine 2022. evidentirane su ukupno 30.522 hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina, s udjelom od 5,1 posto, nalazila na 10. mjestu u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj.

Na razini primarne zdravstvene zaštite najviše je dijagnoza neurotičkih poremećaja, vezanih uz stres, te somatoformnih poremećaja, odnosno tjelesni simptomi u osnovi psihičkog poremećaja.

Analiza pobola prema županijama pokazuje da su mentalni poremećaji u ukupnom pobolu najizraženiji u Koprivničko-križevačkoj županiji (5,7 posto), a najmanje izraženi u Istarskoj županiji (3,4 posto).

Registrirano je i 160.165 osoba čiji je invaliditet uzrokovao mentalni poremećaj te 4730 osoba s dijagnozama iz spektra autizma, odnosno te dijagnoze predstavljaju oko 30 posto svih uzroka invaliditeta.

Funkcionalnu nesposobnost najčešće uzrokuju organski i simptomatski mentalni poremećaji (35.472 osoba) te shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (30.131 osoba). 

ponekad je bolje potisnuti ih Potiskujete negativne misli? Evo kako to utječe na vaše mentalno zdravlje

Za provedbu osigurano 115,6 milijuna eura

Prisutan je trend pada broja samoubojstava, a mentalni poremećaji u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s oko 2 do 3 posto.

Godine 2022. registrirano je ukupno 1876 smrti zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom 3,29 posto našla na 8. mjestu uzroka smrti.

Najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija (1003 slučaja), poremećaji uzrokovani alkoholom (335 slučaja) te poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja zbog bolesti, oštećenja i disfunkcije mozga (281 slučaj).

Trenutno se zaštita mentalnog zdravlja u Hrvatskoj uglavnom provodi u bolnicama, dok su izvanbolničke usluge u zajednici još uvijek nedostatne, navodi se u nacrtu akcijskog plana.

U usporedbi s bolničkim uslugama, mreža mentalnog zdravlja u zajednici povezuje se s boljim ishodima pružanja usluga (bolji pristup, rjeđe prisilne mjere i kršenje ljudskih prava), kao i boljim rezultatima kod korisnika (bolja kvaliteta života, sudjelovanje u liječenju, manje stigme, stambena stabilnost i radna rehabilitacija).

Za tri godine provedbe Akcijskog plana osigurano je 115,6 milijuna eura. 

teško ju je prepoznati Ovo je najvažniji znak visoko funkcionalne depresije koji ljudi često ne uoče