Stopa nataliteta u Europi opada, a stanovništvo stari. Najnovije projekcije Eurostata pokazuju da se očekuje pad stanovništva EU za 11,7 % između 2025. i 2100. godine. Broj stanovnika će se smanjiti s 452 milijuna na 399 milijuna, što je smanjenje od 53 milijuna ljudi do početka sljedećeg stoljeća. Ova projekcija uključuje moguće migracije.

Predviđene promjene broja stanovnika diljem Europe uvelike variraju. Od 30 europskih zemalja, očekuje se da će 12 zabilježiti rast stanovništva, dok će 18 zabilježiti pad do 2100. godine.

Predviđa se da će Latvija (33,9%), Litva (33,4 %), Poljska (31,6 %) i Grčka (30,1 %) zabilježiti najveće padove, sve iznad 30 %. To znači da bi do 2100. godine moglo biti izgubljeno više od tri od deset osoba. Pad je također iznad 20 % u Bugarskoj (28%), Hrvatskoj (27 %), Slovačkoj (26,7 %), Rumunjskoj (24,3 %), Italiji (24 %) i Mađarskoj (22,5 %). To je otprilike ekvivalentno gubitku otprilike jedne od četiri osobe u tim zemljama, što je vrlo značajno. Pad stanovništva je također između 10 % i 20 % u Portugalu (19,3 %), Estoniji (19,1 %), Češkoj (11,5 %), Finskoj (10,7 %), Sloveniji (10,6 %) i Njemačkoj (10,6 %).

Nasuprot tome, tri europske zemlje će rasti za više od 25 %, iako im je stanovništvo relativno malo: Luksemburg (36,4 %), Island (27,1 %) i Malta (26 %). Švicarska (16,9 %), Irska (14,6 %), Norveška (11,8 %) i Švedska (10 %) su druge zemlje u kojima se očekuje porast stanovništva od preko 10% .

"Varijacije u porastu, odnosno padu broja stanovnika među zemljama uglavnom se temelje na razlikama u prošlim i projiciranim stopama migracije, u kombinaciji s razlikama u dobnoj strukturi. Zemlje s niskim fertilitetom i značajnim iseljavanjem u proteklim desetljećima obično imaju stariju dobnu strukturu, s malim brojem ljudi u mladoj i reproduktivnoj dobi", rekao je za Euronews Health dr. Tomas Sobotka, zamjenik ravnatelja Bečkog instituta za demografiju. 

Sobotka je istaknuo da na ovu varijaciju u dinamici stanovništva utječu i razlike u projiciranim stopama fertiliteta, ali "u manjoj mjeri". Južnoeuropske zemlje imaju i očekuje se da će imati niži fertilitet od drugih dijelova Europe.

Dr. Anne Goujon iz Bečkog instituta za demografiju također je izjavila da je glavni razlog tih razlika ravnoteža između prirodnog prirasta i neto migracije.

"Iako sve zemlje EU-a imaju nisku stopu nataliteta, zemlje s održivom imigracijom i dalje mogu rasti unatoč niskoj stopi nataliteta nakon 2050. (npr. Luksemburg i Malta), dok zemlje s niskom stopom nataliteta i slabijim migracijskim priljevom ili negativnim neto migracijskim saldom imaju tendenciju pada (npr. Latvija, Litva i Poljska)", rekla je za Euronews Health.

Uloga fertiliteta i mortaliteta je ograničena u razlikama

Prema dr. Dmitriju Jdanovu iz Instituta Max Planck za demografska istraživanja, tri glavna čimbenika objašnjavaju dinamiku populacije: smrtnost, plodnost i migracije.

Objasnio je da trenutna razina fertiliteta ne može podržati ni trenutnu veličinu stanovništva, stoga je prirodni prirast neizbježan bez migracija. Razlike u mortalitetu specifične za pojedine zemlje u ovoj projekciji nisu dovoljno velike da bi objasnile razlike u dinamici stanovništva.

"Migracija je jedini faktor koji može osigurati rast stanovništva u Europi. Očito je da se pretpostavke o migracijama razlikuju od zemlje do zemlje", rekao je za Euronews Health. 

problem za zdravstveni sustav Svaki treći liječnik u Europi stariji je od 55 godina. Koje zemlje najviše pogađa starenje zdravstvenog kadra?

Španjolska je jedina zemlja "velike četvorke" koja bilježi rast stanovništva

Među "velikom četvorkom" zemalja EU-a po ekonomskoj veličini i broju stanovnika, Španjolska je jedina zemlja za koju se očekuje rast stanovništva do 2100. godine, iako je taj rast skroman i iznosi 1,3 %.

Predviđa se blagi pad broja stanovnika u Francuskoj od 2,5 %. Očekuje se da će Njemačka (10,6 %) i posebno Italija (24 %) zabilježiti veći pad broja stanovnika.

"Španjolska je u posljednja tri desetljeća doživjela ogromnu razinu imigracije, što je omogućilo brzi rast stanovništva unatoč vrlo niskoj stopi nataliteta u zemlji", rekao je Sobotka.

Naglasio je da Francuska ima višu stopu nataliteta od većine drugih zemalja EU-a, a predviđa se da će nešto viša stopa nataliteta, mlađa struktura stanovništva i umjerena imigracija održati stanovništvo otprilike stabilnim.

Sobotka je ukazao na ulogu niže plodnosti i starijeg stanovništva u Italiji.

Povijesni dan Španjolska prva u Europi uvela menstrualni dopust

Pomak na ljestvici stanovništva: Španjolska prestigla Italiju

Predviđeni trendovi stanovništva također će promijeniti rang najmnogoljudnijih zemalja između 2025. i 2100. godine.

Najznačajnija promjena je da će Španjolska prestići Italiju i postati treća najmnogoljudnija zemlja. Tijekom tog razdoblja očekuje se da će se broj stanovnika Italije smanjiti za 15 milijuna, dok će se broj stanovnika Španjolske povećati za oko pola milijuna.

Među 30 zemalja, Švicarska (s 15. na 10. mjesto), Irska (s 21. do 17. mjesto) i Norveška (s 19. na 16. mjesto) zabilježit će najveće poraste na ljestvici. Nasuprot tome, Bugarska (sa 16. na 20. mjesto), Portugal (s 10. na 13. mjesto) i Grčka (s 12. na 15. mjesto) zabilježit će najveće padove. 

Mladi su najviše izloženi riziku WHO upozorava da je Europa globalni lider u upotrebi duhana, a vaping bi mogao biti krivac

Neravnomjerni trendovi stanovništva diljem Europe

Predviđene promjene broja stanovnika nisu linearne diljem Europe između 2025. i 2100. U nekim zemljama stanovništvo će rasti neko vrijeme prije nego što počne opadati. Kao rezultat toga, konačna razina može biti niža ili viša nego u 2025. godini.

Kada se broj stanovnika u 2025. godini indeksira na 100, demografski trendovi uvelike se razlikuju među zemljama, pokazujući različite obrasce rasta i pada. Na primjer, u EU se očekuje da će broj stanovnika pasti ispod trenutnih razina do 2040. U Španjolskoj se predviđa da će porasti za oko 10 % do 2055., prije nego što se do 2100. vrati na samo 1 posto iznad razina iz 2025.

Međutim, neke zemlje prate silazni trend tijekom cijelog razdoblja. Taj je pad oštriji u Italiji, dok je u Njemačkoj postupniji.

Jedan od troje Europljana bit će stariji od 65 godina do 2100. godine

Promatrajući promjene u dobnim skupinama, predviđa se da će stanovništvo EU biti znatno starije do 2100. godine. Očekuje se da će se udio ljudi u dobi od 85 i više godina više nego utrostručiti, s 3,2 % u 2025. na 10,8 % do 2100. To znači da će više od jednog od deset Europljana biti u ovoj dobnoj skupini.

Predviđa se da će se udio osoba u dobi između 66 i 84 godine također povećati, sa 17,6 % na 21,8 %. Jedan od tri stanovnika bit će stariji od 65 godina, u usporedbi s jednim od pet danas. U međuvremenu, očekuje se da će se udio svake mlađe dobne skupine smanjiti u ukupnom broju. Predviđa se da će se udio radno sposobnog stanovništva između 31 i 65 godina smanjiti s 47,8 % na 40,5 %.

preniska stopa plodnosti Globalni pad nataliteta potaknut će velike društvene promjene