7 najznačajnijih medicinskih otkrića u 2024. godini koja nas ispunjavaju nadom
Ova je godina bila puna uzbudljivih otkrića. Dok su dostignuća vezana uz umjetnu inteligenciju i kompjutersku dijagnostiku činila većinu vijesti, bilo je i mnogo drugih vrhunskih i fascinantnih otkrića u biologiji i medicini, piše National Geographic.
Naprimjer, znanstvenici su naučili kako zamijeniti srčane zaliske koji mogu rasti s godinama. Razvili su testove krvi koji mogu lako otkriti bolest koja pogađa jednu od devet osoba starijih od 65 godina. I približili smo se razumijevanju zašto su žene osjetljivije na niz autoimunih bolesti.
Sedam najznačajnijih otkrića u 2024. su:
Kontracepcijska pilula bez recepta
Ove je godine prva kontracepcijska pilula bez recepta postala dostupna u Sjedinjenim Državama. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prošle godine dnevni oralni lijek, Opill, i sada je dostupan svima bez obzira na dob, osiguranje ili jesu li bili kod liječnika.
Za razliku od uobičajenih kombiniranih kontracepcijskih pilula koje sadrže dva ženska hormona, estrogen i progesteron, Opill sadrži samo progestin, sintetski oponašatelj progesterona. Tablete koje sadrže samo progestin ili "mini pilule" općenito imaju manje nuspojava i mogu ih uzimati čak i one žene koje doje, imaju visok krvni tlak ili imaju probleme s zgrušavanjem krvi.
Zamjenski srčani zalisci koji nastavljaju rasti
U prvoj djelomičnoj transplantaciji srca ove vrste, liječnici su dječaku rođenom s neispravnim srčanim zaliscima ugradili set novih zalistaka koji nastavljaju rasti s njim.
Iako operacije zamjene neispravnih srčanih zalistaka mehaničkim ili biološkim nadomjescima postoje više od 60 godina, zamjenski zalisci ne rastu niti se popravljaju sami ili, u slučaju mehaničkih zalistaka, pacijenti moraju uzimati lijekove do kraja života kako bi spriječili zgrušavanje krvi.
Međutim, u ovoj novoj operaciji beba je dobila srčane zaliske od novorođenčeta koje je imalo ispravne funkcionirajuće ventile i arterije, ali je trebalo potpunu transplantaciju srca. Budući da su transplantirani zalisci bili živi, nastavili su rasti i popravljati se baš kao i transplantirano srce.
Doktori su presađivali organe sa svinja na ljude
Ove su godine liječnici uspješno transplantirali nekoliko organa sa svinja na ljude — što je napredak koji bi mogao otvoriti nove mogućnosti za ljude koji "čame" na listama čekanja za transplantaciju. Nekoliko od tih postupaka uključivalo je bubreg, koji je najčešći organ potreban za transplantaciju, a potražnja samo raste zbog povećanja stopa završnog stadija bubrežne bolesti.
Prvo su kirurzi u Bostonu 62-godišnjem muškarcu transplantirali bubreg od svinje, koji je bio genetski modificiran kako bi se uklonili štetni svinjski geni i dodali ljudski geni za poboljšanje kompatibilnosti. Znanstvenici su također deaktivirali svinjske viruse kako bi uklonili svaki rizik od infekcije kod ljudi. Zatim su liječnici u New Yorku izveli dvostruku transplantaciju svinjskog bubrega i timusne žlijezde s modificiranim genima kako bi spriječili odbacivanje organa.
U eksperimentalnom istraživanju, liječnici u Kini također su transplantirali svinjsku jetru u klinički mrtvu osobu. Jetra je nastavila proizvoditi žuč tijekom desetodnevne studije.
Međutim, treba još mnogo toga naučiti i istražiti prije nego što te međuvrsne transplantacije, nazvane ksenotransplantacije, postanu uobičajene. Niti jedan od ovih pacijenata nije dugo živio nakon što su dobili svinjske organe, iako su umrli zbog nepovezanih razloga. Istraživanja pokazuju da je odbacivanje životinjskih organa puno drugačiji proces od procesa odbijanja organa od ljudskog donora, tako da znanstvenici tek trebaju prevladati sve prepreke.
Test krvi za otkrivanje Alzheimerove bolesti
Znanstvenici u Švedskoj razvili su test krvi koji može identificirati Alzheimerovu bolest kod starijih osoba s točnošću od oko 90 posto.
Trenutačno je za točnu dijagnozu bolesti potreban ili uzorak cerebrospinalne tekućine ili slikanje mozga PET skeniranjem. Međutim, ta se dijagnostika ne može provesti u ustanovama primarne zdravstvene zaštite, gdje liječnik u pravilu prvo pregleda osobu s kognitivnim tegobama.
Novi test, PrecivityAD2, mjeri omjer više ključnih biomarkera Alzheimerove bolesti u krvi. Stručnjaci su za National Geographic ranije ove godine rekli da bi to moglo proširiti pristup testiranju i ubrzati dijagnozu—dopuštajući ljudima da ranije počnu s liječenjem. Međutim, FDA još nije odobrila ovaj test i trenutno ga ne pokriva niti jedna vrsta osiguranja.
Jedna doza cjepiva za covid i gripu
Dovoljno je teško natjerati ljude da se cijepe samo jednom, a kamoli da se svake godine cijepe i protiv covida i protiv gripe.
No, kombinirano cjepivo koje može zaštititi i od covida i od gripe moglo bi postati dostupno već 2025. Kombinirano RNA cjepivo koje je testirala Moderna pokazalo je bolji imunološki odgovor od pojedinačnih cjepiva, sa sličnim mjerama sigurnosti i podnošljivosti tijekom ispitivanja. Međutim, drugo RNA cjepivo BioNTecha i Pfizera nije pružilo potpunu zaštitu od gripe, dok su klinička ispitivanja trećeg kombiniranog cjepiva protiv covida i gripe tvrtke Novavax odgođena zbog sigurnosnih pitanja, za koje se kasnije pokazalo da nisu povezana s cjepivom.
Ove godine smo također vidjeli napredak u načinu na koji dijagnosticiramo ove dvije bolesti uzrokovane različitim virusima, ali s preklapajućim simptomima. U listopadu je FDA odobrila brzi test bez recepta koji može otkriti i covid i gripu. Test tri u jedan može detektirati prisutnost virusnih proteina iz oba virusa COVID-19 i influence A i B brisom nosa za 15 minuta. Međutim, baš kao i kod drugih brzih antigenskih testova, ako je netko negativan, ali i dalje ima temperaturu, kašlje ili otežano diše, trebao bi ipak posjetiti liječnika kako bi se isključila mogućnost lažno negativnog rezultata.
Bolje razumijevanje zašto žene imaju veću vjerojatnost za razvoj autoimunih bolesti
Autoimune bolesti, poput lupusa i reumatoidnog artritisa, uglavnom se javljaju kod žena. Zapravo, žene čine više od 78 posto svih slučajeva autoimunih bolesti, koje su obilježene time što se imunološki sustav okreće sam protiv sebe. A razlozi su nepoznati.
Ali znanstvenici su ove godine otkrili da bi za to mogao biti kriv neispravan mehanizam koji bi trebao isključiti jedan od dva X kromosoma žene.
Muškarci imaju jedan X kromosom, a žene dva. Budući da nam je potreban samo jedan funkcionalni X kromosom, normalno je da je drugi kromosom utišan u svim tjelesnim stanicama. Novo istraživanje sugerira da protein koji utišava X kromosom može izazvati autoimune bolesti. Stručnjaci su ranije ove godine rekli da, iako se čini da mehanizmi povezani s inaktivacijom X kromosoma objašnjavaju spolne razlike u nekim autoimunim bolestima, potrebno je više istraživanja kako bi se razumjele njihove implikacije.
Lijek za smanjenje rizika od alergijskih reakcija na kikiriki
FDA je odobrila lijek, omalizumab, za upotrebu kod osoba u dobi od godinu dana i starijih kako bi se smanjio rizik od alergijskih reakcija na kikiriki i drugu hranu - što je olakšanje za mnoge roditelje. Prema podacima WHO-a otprilike 220 milijuna ljudi diljem svijeta pati od alergija na hranu, a češća je kod djece, osobito male i dojenčadi. Reakcija se može pojaviti unutar nekoliko minuta ili sati nakon konzumacije hrane na koju je osoba alergična, a simptomi mogu varirati od blagih do opasnih po život.
Ovaj se lijek pod nazivom Xolair koristi od 2003. za liječenje umjerene do teške alergijske astme kod odraslih i adolescenata. Novo istraživanje objavljeno ove godine pokazalo je da omalizumab također može značajno smanjiti rizik od alergije na kikiriki i drugu hranu nakon otprilike četiri mjeseca liječenja. Međutim, lijek koji se ubrizgava svaka dva ili četiri tjedna ne liječi alergije na hranu i pacijenti moraju nastaviti izbjegavati hranu koja sadrži alergene.