Pojavljuju se nove inačice koronavirusa koje su zaraznije od izvorne koja je pokrenula pandemiju. Postoje neki dokazi da bi varijanta koja je sada dominantna u Velikoj Britaniji mogla biti i smrtonosnija. Znanstvenici proučavaju ove mutirane verzije kako bi razumjeli kakvu prijetnju predstavljaju, piše BBC.

Koje su to nove varijante?

Postoje mnoge tisuće različitih verzija ili inačica Covida - 19 u opticaju. Zabrinutost stručnjaka usredotočena je na nekoliko:

• VB varijanta koja je postala dominantna u većem dijelu Britanije i proširila se na više od 50 drugih zemalja
• Južnoafrička varijanta koja je također pronađena u najmanje 20 drugih zemalja, uključujući Veliku Britaniju
• Brazilska varijanta

Nije neočekivano da su se razvile nove inačice, svi virusi mutiraju kako bi si produžili šanse za širenje i opstanak. Većina tih mutacija ne predstavlja ništa, dok neke mutacije mogu ugroziti i vlastiti opstanak. Međutim, određene mutacije ga mogu učiniti i opasnijim od izvornog.

pogledaj snimke Pluća oporavljenih od COVID-19 izgledaju gore nego kod kroničnih pušača

Jesu li noviji sojevi virusa opasniji?

Nema dokaza da bilo koji od novih sojeva izaziva mnogo ozbiljnije bolesti za većinu ljudi koji se zaraze. Kao i kod izvorne verzije virusa, rizik je najveći za osobe starije životne dobi ili one s oboljenjima poput dijabetesa, visokog tlaka, onkoloških bolesnika kao i onih s autoimunim bolestima. Za novu varijantu virusa iz Velike Britanije postoje neka istraživanja koja sugeriraju da bi mogla biti povezana s 30 % većim rizikom od smrti.

Dokazi nisu jaki, a podaci su i dalje nesigurni. Radi se više studija. Mjere poput pranja ruku, udaljavanja od drugih ljudi i nošenja zaštitnih maski i dalje će pomoći u sprječavanju infekcija, a budući da postoje opravdane sumnje kako se nove inačice brže šire važno je biti na oprezu, piše BBC.

Što se događa s virusom?

Inačice u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi i Brazilu mogle bi biti puno zaraznije od ranijih verzija. Sva tri soja pretrpjela su promjene na šiljku proteina (dijelu virusa koji se veže za ljudske stanice). Kao rezultat toga, čini se da su ove inačice zaraznije i brze se šire.  Stručnjaci smatraju da se soj u Velikoj Britaniji pojavio u rujnu i mogao bi biti i do 70 posto zarazniji, iako najnovije istraživanje Engleskog javnog zdravstva procjenjuje da je zarazniji između 30 i 50 posto.

Južnoafrička varijanta pojavila se u listopadu i ima potencijalno važnije promjene u šiljku proteinu od britanske verzije. Ima jednu od istih mutacija kao i britanska, plus još dvije za koje znanstvenici smatraju da bi mogle ometati učinkovitost cjepiva. Jedna od njih može pomoći virusu da izbjegne dijelove imunološkog sustava koji se nazivaju antitijela, čini se da neka istraživanja to pokazuju. 

Nema dokaza da nova varijanta izaziva mnogo ozbiljnije bolesti za većinu ljudi koji se zaraze. Kao i kod izvorne verzije, rizik je najveći za osobe starije životne dobi ili sa značajnim oboljenjima. Ali, postoji zabrinutosti da se može lakše širiti, a cjepiva protiv novih sojeva možda neće djelovati jednako dobro, piše BBC.

Brazilska varijanta pojavila se u srpnju i ima tri ključne mutacije proteina šiljaka zbog kojih je slična južnoafričkoj.

Hoće li cjepivo djelovati na nove sojeve koronavirusa?

U tijeku su studije kako bi se to provjerilo, a neki rani rezultati sugeriraju da cjepivo Pfizer štiti od novog soja koji se pojavio u Velikoj Britaniji. Trenutna cjepiva dizajnirana su prema ranijim inačicama virusa, ali znanstvenici vjeruju da bi i dalje trebala raditi protiv novih sojeva, iako možda ne baš tako dobro. Rani rezultati Moderne sugeriraju da je njezino cjepivo još uvijek učinkovito protiv varijante koronavirusa iz Južne Afrike. Čak i u najgorem scenariju, cjepiva bi se mogla redizajnirati kako bi bolje djelovala na nove sojeve. Cjepivo protiv koronavirusa moglo bi postati kao cjepivo protiv gripe koje se svake godine prilagođava novim tipovima gripe.