Znakovi da provodite previše vremena na društvenim mrežama
Činjenica je da većina nas provodi velik dio svog života pred ekranima, posebno pametnim telefonima. Prema Pew Research anketama iz 2021. i 2022. godine, 31 % odraslih Amerikanaca i 46 % američkih tinejdžera kaže da su gotovo konstantno na internetu. Dok se dosta ljudi zadržava na telefonu u potrazi za vijestima ili za potrebe komunikacije, većinu vremena zapravo provode na društvenim mrežama. Iako imaju i svoje negativne strane, aplikacije poput Instagrama, Facebooka i TikToka pružaju nam zabavu i gotovo instantnu dozu dopamina, molekule sreće i zadovoljstva, kako navodi The Guardian.
Ako nas nešto zabavlja i donosi nam sreću, možemo li toga imati previše? CNN kao primjer navodi slučaj studenta Jeromea Yankeyja. Jerome opisuje kako je na prvoj godini fakulteta primijetio da mu upotreba društvenih mreža, posebno TikToka, postaje problematična iako je nekada u njoj uživao. "Počelo me fizički iscrpljivati jer sam tada satima skrolao, nisam spavao, aplikacija mi je uzimala sate iz dana. Nisam puno drugih stvari radio u slobodno vrijeme", objasnio je.
Kada mu je aktivnost koja je prvo donosila zabavu počela štetiti mentalnom zdravlju, gušeći njegovu kreativnost i iskrivljujući njegov osjećaj vrijednosti, odlučio je da mu je potrebno uzeti pauzu što je i uspio. Njegov slučaj nije jedinstven što je potvrdila i već navedena anketa.
Kako prepoznati ovisnost o društvenim mrežama?
Budući da se radi o aktivnosti koja nam donosi zabavu i sreću te služi kao brzi izvor dopamina, nije teško ući u začarani krug nalik onom drugih, priznatih ovisnosti. Problem nastaje kada konstantno nastavljamo provoditi previše vremena na društvenim mrežama u potrazi za zadovoljstvom koje nakon nekog vremena postaje sve teže dobiti. To vodi do još više sati provedenih na telefonu ili računalu, a dovodi i do zanemarivanja svakodnevnih obaveza. MNT navodi nekoliko znakova kako prepoznati da nam vrijeme provedeno na društvenim mrežama šteti i da bismo trebali smanjiti vrijeme provedeno skrolajući.
- Potreba za stalnim provjeravanjem i korištenjem društvenih mreža, čak i kada bi osoba trebala raditi nešto drugo.
- Gubitak kontrole nad vremenom provedenim na društvenim mrežama što može dovesti do zanemarivanja važnih obveza i aktivnosti.
- Osjećaj nemira ili anksioznosti kad osoba nije na društvenim mrežama ili ne može pristupiti njima.
- Smanjenje društvenih kontakata u stvarnom životu dok se sve više vremena provodi u virtualnom svijetu društvenih mreža.
- Osjećaj depresije, usamljenosti, neispunjenosti ili beskorisnosti zbog uspoređivanja vlastitog života sa životima drugih na društvenim mrežama.
- Povećanje tjelesnih simptoma kao što su glavobolja, umor, nesanica, očni umor, bol u leđima ili vratu kao posljedica dugotrajnog korištenja društvenih mreža.
Ako primijetite neke od ovih simptoma i mislite da biste mogli biti previše ovisni o društvenim mrežama, bilo bi dobro potražiti pomoć stručnjaka.
Posljedice prekomjernog korištenja društvenih mreža i kako si pomoći
Ovisnost o društvenim mrežama može uzrokovati mentalne, ali i fizičke probleme. Istraživanje iz 2017. pokazalo je da prekomjerno korištenje društvenih mreža kod adolescenata rezultira tugom, povećanom stopom suicida, maltretiranja i stresa.
Pregledno istraživanje iz 2020. godine ukazuje na vezu između korištenja društvenih mreža i razvoja mentalnih poremećaja poput depresije i anksioznosti. Nagađa se da se to može dogoditi zato što povećano korištenje društvenih mreža može dovesti do problema sa spavanjem, nedostatka tjelesne aktivnosti i pritiska vršnjaka. Kako biste smanjili upotreba aplikacija društvenih mreža, preporučuje se sljedeće:
- Uklonite aplikacije s mobilnog telefona ili uređaja koji se najčešće koristi i držite ih izvan vidokruga.
- Ostavite telefon u drugoj sobi.
- Ne nosite telefon u spavaću sobu.
- Preuzmite aplikacije koje mogu ograničiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama.
- Pronađite hobi koji ne zahtijeva uporabu ekrana.
- Izbjegavajte korištenje telefona uz obroke.
- Isključite obavijesti o aplikacijama.
- Uklonite sve prijatelje i pratitelje koje ne poznajete u stvarnom životu.
- Ignorirajte negativne poruke.
- Redovito se odmarajte od društvenih mreža.
- Potražite pomoć i podršku prijatelja i obitelji.
Ipak, u težim slučajevima ovakvi koraci možda neće biti učinkoviti te je tada najbolje potražiti pomoć stručnjaka.
Ovisnost o društvenim mrežama već se liječi u nekim klinikama
Trenutno ovisnost o internetu i društvenim mrežama nije priznata kao službena klinička dijagnoza. I dalje postoje mnoga pitanja o tome može li se kvalificirati kao poremećaj mentalnog zdravlja sam po sebi ili se treba smatrati dijelom drugog poremećaja mentalnog zdravlja. Postoje i pitanja o tome kako ga definirati, mjeriti, testirati i liječiti. Većina stručnjaka se ipak slaže da, bez obzira je li to prava ovisnost ili nešto drugo, previše vremena provedenog pred ekranom može imati loše posljedice za zdravlje, posebno za djecu.
Dr. Michael Rich, samoproglašeni "mediatrician" ili liječnik za društvene mreže, liječi mlade pacijente od stanja koje on naziva problematična uporaba medija u Klinici za poremećaje interaktivnih medija u Boston Children's Hospital. "Ono što stvara problem jest kada svakodnevne aktivnosti osobe na neki način budu narušene. Ne spavaju dovoljno. Prejedaju se. Izostaju iz škole ili zaspu u školi. Odvajaju se od svojih prijatelja", objašnjava dr. Rich za CNN. Dodaje kako bi volio izbjeći model ovisnosti: "Kao društvo, koristimo termin ovisnost s pogrdnim prizvukom. Smatramo da su ovisnici slabi ljudi s slabim karakterom. Pristupamo ovisnosti, iskreno, još uvijek kao nečemu što treba kažnjavati, a ne izliječiti". Rich također ne misli da je tehnologija uzrok problema kod njegovih pacijenata nego da ih samo pojačava.