No, dr. Godan navodi da kao društvo trebamo mijenjati svoj stav i odnos prema starijima. 

starački dom zagreb Starost nije bolest: Kako se dostojanstveno pripremiti za odlazak u dom?

"Kao društvo nismo empatični prema starijim osobama. Mnogi ih smatraju teretom za društvo i zdravstveni sustav. Ljudi kao da zaborave da su nas te iste mame, tate, djedovi ili bake odgojili i brinuli se za nas veliki dio našeg života. Također, ne pitaju se koliko su oni tijekom svojeg radnog vijeka plaćali zdravstvene i mirovinske doprinose, od čega bi sada trebali imati i neke koristi. No, mi sami kao nacija nismo baš zadovoljni ljudi", objasnio je. 

Međutim, dr. Godan ističe da ne moramo čekati da se društvo promijeni kako bi se starije ljude više poštovali i na bolji način tretiralo nego to možemo i sami učiniti u svojoj zajednici. 

"Ne možemo stalno govoriti da se to treba napraviti na državnoj razini, možemo početi od mikrozajednice pružanjem raznih usluga starijem pučanstvu koje živi u vlastitom domaćinstvu, od održavanja higijene prostora u kojem se živi, dostave namirnica pa i gotovih obroka, odlaska u nabavku do organiziranja druženja, kvartovskih umirovljeničkih klubova, savjetovališta s raznim programima i sl. U manjim mjestima ima dosta volonterskih udruga koje fantastično rade i s manjim sredstvima", rekao je dr. Godan. 

Kako proces starenje težak upravo zbog manjka empatičnosti u društvu, otežava ga i smanjeno lučenje hormona sreće kao dio procesa starenja. 

"Normalno je i kod starenja da se ponekad bude bezvoljan, pogotovo kada je i bolest u pitanju. Sam proces starenja dovodi do atrofije moždane kore, što smanjuje lučenje svih neurotransmitera, pa i serotonina, hormona sreće. Takvi ljudi mogu pokazivati simptome sniženog raspoloženja i depresije. Jedan od vodećih simptoma demencije je depresija, uz kognitivni deficit. Upravo korištenje antidepresiva u malim dozama i kraćim periodima pokazalo je vrlo dobru učinkovitost", objasnio je dr. Godan i dodao:

Svaki 6. stanovnik RH stariji od 65 godina

Treba osvijestiti i da je gotovo svaki 6. stanovnik RH stariji od 65 godina. Natalitet nam značajno pada, a mlada radna snaga iseljava iz Hrvatske, tako da imamo manjih gradova i ruralnih sredina gdje je većina stanovništva starije životne dobi. Pokušajmo to pogledati iz druge perspektive. Upravo ta činjenica da je hrvatsko stanovništvo sve starije otvara prostor za otvaranje novih radnih mjesta za ljude koji će skrbiti za te iste stare osobe. Zatim, u svijetu je sve popularniji medicinski turizam. Nedavno sam u okviru projekta EU Demenca aCROsSLO predavao u novosagrađenom gradskom domu za starije u Umagu koji je vrlo dobar primjer spoja brige o starijim osobama i otvaranjem novih radnih mjesta za ljude iz lokalne sredine, pružanjem usluga ne samo domaćim, nego i stranim državljanima iz susjedne Italije. Na taj način se stvara krug na razini zajednice, podržavajući jedni druge.