Istraživanja provedena na temu mehanizma svrbeža i češkanja otkrivaju zanimljivu aktivnost u mozgu. Naime, češkanje smanjuje aktivnost u području mozga koji obuhvaća stražnji i prednji dio moždane kore. Prednji dio je aktivan kad god mislimo na nešto neugodno što se dogodilo u prošlosti. Češkanje pak stvara dobar osjećaj jer blokira dio mozga koji stvara loše emocije. Ujedno je otkvireno da češkanje djeluje na živce duboko u središnjem živčanom sustavu, koji odašilju podražaje kroz leđnu moždinu i aktiviraju djelovanje neurona.  

Češkanjem se smiruje osjećaj boli, ali i povećava intenzitet svrbeža

Prema istraživanju iz Washington University School of Medicine u St. Louisu, češkanje ujedno uzrokuje oslobađanje serotonina, koji pojačava osjećaj svrbeža. Iako češkanje blokira osjećaj svraba i to zbog aktiviranja neurona, podržaji koji stvaramo češkanjem mogu tek privremeno odvratiti mozak od svrbeža. 

Otkrivene moždane stanice za kontrolu apetita

"Problem je u tome što kada mozak dobiva podražajne signale tijekom češkanja, on reagira proizvodnjom neurotransmitera serotonina koji će pomoći kontrolirati tu bol", rekao je glavni autor studije Zhou-Feng Chen te dodao. "No, kako se serotonin širi iz mozga u leđnu moždinu, otkrili smo kako se češkanjem ne stvara samo podražaj na neurona koji smanjuju bol nego i na živčane stanice koje mogu povećati intenzitet svrbeža."

Dok je uloga serotonina kao blokatora boli koja nastaje prilikom primjerice uboda komarca dobro istražena, ovo je prvi put da se radilo na istražvinaju o tome zašto češkanje ujedno produljuje i povećava osjećaj svraba na mjestu uboda. To je vjerojatno i odgovor na pitanje zašto nam je češkanje toliko ugodno, ali i na to zašto tak nakon češkanja, i to onog zbog ugode a ne zbog ugriza komarca, počinjemo osjećati intezivan svrbež.

Koji dijelovi tijela najviše vole češkanje?

Prema studiji objavljenoj u časopisu British Journal of Dermatology, osjećaj svrbeža je najintenzivniji na području gležnja i leđa, dok je percepcija svrbeža i samog češkanja najmanje intenzivna na podlakticama. Naime, tim istraživača je kod 18 sudionika studije uz pomoć tropske biljke sa sitnim dlačicama pokušao izazvati osjećaj svraba na području gležnjeva, leđa i podlaktica. Dlačice su laganim kružnim pokretima utrljane na navedena područja i to otprilike u periodu od 45 sekundi, a nakon čega je koža počela svrbjeti. Sudionici su mogli ocijeniti koliko je intezivan svrbež i kako su ga osječali od samog početka podražaja.

Mogli su ga ocijeniti na skali od 0 (nema svrbeža) do 10 (maksimalno nepodnošljiv svrbež). Svrbež je najintenzivniji na području gležanja i leđa, dok je percepcija češkanja također bila najmanje izražena na podlaktici. Nova otkrića mogu pomoći u otkrivanju razloga zbog kojeg bolesnici s ekcemima i psorijazama često imaju svraba na leđima i gležnjevima. Razlog za razlike u osjećaju svraba možda leži u načinu na koji su senzorni živci raspoređene po cijelom tijelu, kažu istraživači.

Shiatsu resetira živčani sustav!