Društvene mreže, igrice, streaming i interakcija s umjetnom inteligencijom doprinose ovom privlačenju naše pažnje. Ali moramo se osvrnuti na same mobitele kako bismo dobili širu sliku.

U knjizi "Needy Media: How Tech Gets Personal", autor Stephen Monteiro ističe da naši mobiteli - a u novije vrijeme i pametni satovi - mogu izgraditi veze s nama prepoznajući našu prisutnost i reagirajući na naša tijela.

Prepuni sve većeg broja tehničkih značajki koje ciljaju na naše senzorne i psihološke osjetljive točke, pametni telefoni stvaraju utješne veze koje nas tjeraju da ih stalno uzimamo u obzir. Emocionalni znakovi dizajnirani u ove uređaje impliciraju da im je potrebna naša pažnja, dok zapravo uređaji prikupljaju naše podatke.

Značajke koje sve prate

Prepoznavanje lica, geolokacija, zasloni osjetljivi na dodir, vibracija, zvučna upozorenja te audio i senzori pokreta igraju svoju ulogu u privlačenju naše pažnje i reagiranju na naše radnje. Odvojeno, možda ne stvaraju snažnu emocionalnu povezanost, ali zajedno postavljaju telefon kao jedinstveno intimnu, osjetljivu i svjesnu prisutnost u našim životima, piše The Conversation.

Uzmimo za primjer otključavanje mobitela prepoznavanjem lica. Praktičan za brzi pristup, pametni telefon će se osvijetliti i otključati pogledom kada naiđe na poznato i pouzdano lice. Prilikom predstavljanja Face ID-a 2017. godine, Apple je tvrdio: "Face ID uči vaše lice. Uči tko ste.“ To implicira dublju vezu između korisnika i uređaja, poput one koju imamo s ljudima koje poznajemo kada ih ugledamo. Na nekim uređajima mahanje rukom - tipičnu gestu prijateljstva - pokreće kameru za snimanje fotografije. 

Znakovi starenja nove generacije Vrat i koža pod pritiskom tehnologije: Što je ‘tech neck’ i kako ga spriječiti

Fantomske vibracije

Senzorni znakovi igraju snažnu ulogu. Zasloni osjetljivi na dodir omogućuju sučelju mobitela da suptilno reagira. Vibracije i zvučna upozorenja čine nas vrlo osjetljivima na najmanji pokret ili zvuk uređaja. To stvara stanja poput sindroma fantomske vibracije, gdje imamo osjećaj da primjerice mobitel zvoni, čak i kada to nije slučaj. S druge strane, senzori zvuka i pokreta omogućuju uređaju da reagira na nas gotovo trenutno, kao kada smanji zvonjavu na dolazni poziv kada ga primimo.

Kada su nastale ove značajke?

Većina ovih značajki razvijena je prije nekoliko desetljeća za druge namjene. GPS je stvorila američka vojska početkom 1970-ih, a zatim su ga usvojili planinari i mornari za navigaciju i kako bi drugima omogućili da ih lociraju ako je potrebno.

Vibracijska upozorenja za pejdžere stvorena su krajem 1970-ih za profesionalce - od bolničkog osoblja do putujućih prodavača - kako bi ih obavijestili o važnom telefonskom pozivu. Zvučna upozorenja postala su raširenija s Tamagotchijem i drugim digitalnim kućnim ljubimcima iz 1990-ih. Te su igračke posebno značajne kada se govori o današnjoj psihološkoj ovisnosti o prijenosnim uređajima.

Svojim zvučnim obavijestima, Tamagotchiji su "obučili" milijune milenijalaca, tada školske dobi, da izgrade emocionalnu povezanost s digitalnim kućnim ljubimcima kojima je potrebna briga. Nije iznenađujuće da su ove igračke bile zabranjene u mnogim školama jer su ometale pažnju i odvlačile pažnju učenicima.

dobre vijesti Mobilni telefoni nisu povezani s rakom mozga, pokazalo je najveće istraživanje dosad

Neselektivno praćenje

Mobiteli su postali bitan dio onoga što jesmo i kako se ponašamo. Ali postoji i pitanje privatnosti oko naših najintimnijih radnji i ponašanja. Senzori neprestano osjećaju i mjere zvukove, pokrete i blizinu. Postoji rizik da će se naša ovisnost pojačati kako će mobitelima potencijalno biti omogućeno da saznaju stvari o nama koje su do nedavno bile zabranjene.

San je dobar primjer. Senzori zvuka i pokreta omogućuju uređaju da dobije razumnu sliku o tome kada i kako spavamo, često prikupljajući i dijeleći biometrijske podatke putem unaprijed učitanih aplikacija za zdravlje i dobrobit. Drugi primjer je sofisticiranije prepoznavanje lica, koje ne samo da može prepoznati lice, već može i analizirati izraze lica kako bi utvrdilo budnost ili raspoloženje.

Svi ovi prikupljeni podaci mogu imati duboke posljedice, čineći naše ponašanje, naše interakcije s drugima izvan mreže i našu emocionalnu krhkost redovitim dijelom profila podataka koji se koriste za iskorištavanje naših života za korporativni profit.

neki se ne mogu zaustaviti! Doomscrolling ili traženje loših vijesti: Tipovi ljudi skloni takvom ponašanju i posljedice

Upravljanje ovisnošću

Osim što se možemo isključiti, što možemo učiniti da upravljamo ovom ovisnošću? Možemo pristupiti postavkama uređaja i aktivirati samo one značajke koje su nam zaista potrebne, prilagođavajući ih s vremena na vrijeme kako se mijenjaju naše navike i način života.

Na primjer, uključivanje geolokacije samo kada nam je potrebna navigacija povećava privatnost i pomaže u razbijanju uvjerenja da su mobitel i korisnik nerazdvojni par. Ograničavanje zvučnih i haptičkih upozorenja (odnosi se na svaku tehnologiju koja korisniku može prenijeti osjećaj dodira primjenom sila, vibracija ili pokreta) može nam donijeti određenu neovisnost, dok postavljanje lozinke umjesto otključavanja prepoznavanjem lica podsjeća da je uređaj stroj, a ne prijatelj. To također može otežati drugima pristup uređaju.

Takozvani "glupi telefoni" ograničavaju što korisnik može učiniti sa svojim uređajima, iako je na to teško nekoga uvjeriti kada 24/7 povezivost postaje očekivanje.

Proizvođači mogu dati svoj doprinos tako što će invazivnije postavke uređaja isključiti tijekom proizvodnje i biti transparentniji u pogledu potencijalne upotrebe i odgovornosti za podatke. Međutim, to se vjerojatno neće dogoditi bez snažnijih vladinih regulacija koja korisnike i njihove podatke stavlja na prvo mjesto.

Može utjecati na zdravlje Znakovi da provodite previše vremena na društvenim mrežama