Studija, objavljena u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, otkrila je da ljudi koji su zapravo sudjelovali u ovim razgovorima mislili da su oni puno zanimljiviji i ugodniji nego što su očekivali. No, osim toga, postoje podaci koji upućuju na to da vođenje ovih "dosadnih" razgovora može dobro utjecati na vaše mentalno i fizičko zdravlje.

"Ovi su trenuci mali, ali nisu trivijalni", kaže za SELF Nicholas Allan, doktor znanosti, psiholog i docent na odjelu za psihijatriju i bihevioralno zdravlje na Medicinskom centru Wexner Sveučilišta Ohio State. 

Istraživanjem je provedeno devet eksperimenata u kojima je sudjelovalo 1800 sudionika. Tijekom eksperimenata, od sudionika se tražilo da predvide koliko bi uživali razgovarajući o nizu tema koje su smatrali dosadnima. To je uključivalo Prvi i Drugi svjetski rat, publicističke knjige, matematiku, luk, burzu, mačke i vegansku prehranu. Ti su se razgovori odvijali sa strancima ili prijateljima, osobno ili online.

Istraživači su otkrili da, iako su sudionici rekli da očekuju da će razgovori biti prilično dosadni, kasnije su izjavili da su uživali u njima puno više nego što su mislili. To se događalo čak i kada su obje osobe u razgovoru smatrale da je tema dosadna.

"Odlučili smo provesti ovo istraživanje jer toliko ljudi izbjegava razgovore za koje misle da će biti dosadni. Otkazujemo neobavezne razgovore, bojimo se networking događaja i pretpostavljamo da određene teme, poput vremena, putovanja na posao ili dnevnih rutina, jednostavno neće biti zanimljive", kaže za SELF Elizabeth Trinh, glavna autorica studije i doktorandica na Sveučilištu Michigan. "Ako su nam razgovori općenito dobri, zašto tako često očekujemo da će biti dosadni ili iscrpljujući?"

ili pričaju previše ili premalo Deset navika dosadnih osoba - jeste li među njima?

Uključenost u razgovor važnije je od onoga o čemu pričate

Istraživači su otkrili da je uključenost u razgovor ono što je zaista važno. "Angažman potiče uživanje više nego teme", kaže Trinh. "Ljudi pretpostavljaju da interes dolazi zbog fascinantne teme. Ali u stvarnosti, ono što razgovore čini ugodnima jest osjećaj povezanosti poput osjećaja da ste saslušani, međusobnog odgovaranja i otkrivanja neočekivanih detalja o nečijem životu. Čak i obična tema može postati značajna kada se dvoje ljudi aktivno angažiraju."

Ljudi su po prirodi društvena bića i povezivanje oko teme koja se čini dosadnom, poput luka, i dalje je važno za društvenu povezanost, kaže za SELF Aaron P. Brinen, dr. sc., docent psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Medicinskom centru Sveučilišta Vanderbilt. Thea Gallagher, dr. sc., klinička izvanredna profesorica psihologije na NYU Langone Health, slaže se. "Ponekad će ljudi predvidjeti da će razgovor biti neugodan ili nezgodan. Ali ako se pokušate povezati i slušati tijekom razgovora, može biti velikih koristi", kaže za SELF.

Kao rezultat toga, dr. Gallagher kaže da potiče svoje pacijente da razgovaraju gdje god idu. "Učiti kroz cijeli život može biti vrlo moćno", kaže. "Na kraju krajeva, povezivanje s ljudima može nam pružiti dobar osjećaj."

dobro za tijelo i mozak Prijateljstva kao lijek: Jaka društvena povezanost povezana sa sporijim starenjem

Ovi mali "dosadni" razgovori mogu imati veliki utjecaj na vaše zdravlje

Ovi razgovori mogu se činiti besmislenima, ali stručnjaci naglašavaju da zapravo nisu. Ne samo da ćete vjerojatno otkriti da uživate u "dosadnim" razgovorima više nego što ste očekivali, već bi vas to moglo spriječiti da se osjećate usamljeno.

"Usamljenost nije samo povezana s koliko ljudi netko vidi. Radi se o tome osjećaju li se interakcije povezujuće i smislene", objašnjava dr. Allan. Izbjegavanje "dosadnog" razgovora vjerojatno će povećati vaš osjećaj usamljenosti, kaže dr. Brinen. "Čak i ako niste htjeli biti dio tog razgovora, i dalje ste usamljeni", ističe.

Usamljenost sama po sebi je užasan osjećaj, a može imati i veliki utjecaj na vaše zdravlje. Osjećaj usamljenosti ili društvene izolacije povećava rizik od niza ozbiljnih zdravstvenih stanja, uključujući bolesti srca, moždani udar, dijabetes tipa 2, depresiju, anksioznost, demenciju i ranu smrt, prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). "Kada pronađemo način da se angažiramo s drugim ljudima, to zadovoljava tu potrebu za povezivanjem s drugima“, kaže dr. Brinen.

S vremenom se ti mali "dosadni" trenuci mogu nadopunjavati jedan na drugi, kaže dr. Allan. S time se smanjuju vaši osjećaji usamljenosti – i zdravstveni rizici koji mogu doći s njima.

Naravno, neke interakcije s drugima nisu sjajne. "Nisu svi društveni kontakti korisni", kaže dr. Allan. "Više kontakta nije automatski bolje. Čini se da je najvažnije je li interakcija ispunjena poštovanjem, recipročna i emocionalno sigurna. Pozitivna povezanost pomaže. Iscrpljujuće ili neprijateljske interakcije ne pomažu."

U konačnici, Trinh preporučuje otvorenost uma kada su u pitanju budući razgovori. "Možda propuštamo povezanost jer pogrešno procjenjujemo kako će se razgovori osjećati", kaže ona. "Ako izbjegavamo razgovor s nekim jer pretpostavljamo da će biti dosadan - poput kolege za aparatom za kavu, stranca na događaju ili susjeda u liftu - možda se nepotrebno lišavamo malih trenutaka povezanosti koji bi mogli poboljšati naše raspoloženje i osjećaj pripadnosti."

Prepoznavanje usamljenosti u starijoj dobi 10 suptilnih znakova po kojima možemo prepoznati da ljudi s godinama postaju sve usamljeniji