Istanbulska konvencija stupa na snagu, što donosi?

Patrik Macek/PIXSELL
Istanbulska konvencija od danas stupa na snagu. Podsjetimo, njezina ratifikacija početkom ove godine izazvala je burne sukobe u Hrvatskoj. Konvenciju, koja se punim nazivom zove Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Hrvatska je ratificirala u travnju.
Vidi originalni članak

Hrvatska je postala 31. država stranka ovog međunarodnog ugovora. U skladu s člankom 75. stavkom 4. Konvencije, Konvencija u Hrvatskoj na snagu stupa 1. listopada 2018. godine, a glavni koordinator provedbe Konvencije je Ministarstvo demografije i obitelji Nade Murganić.

Koga štiti Konvencija?

Konvencija se odnosi na čitav niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene. Ta djela obuhvaćaju:

• psihičko nasilje
• uhođenje 
• tjelesno nasilje 
• seksualno nasilje uključujući silovanje 
• prisilni brak
• sakaćenje ženskih spolnih organa
• prisilni pobačaj
• prisilnu sterilizaciju
• seksualno uznemiravanje.

Konvencija prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji. Prema Konvenciji, nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.

Sreća Djevojke i mlade žene su nesretnije nego prije 10 godina

snažne žene Žene su snažnije od muškaraca u ekstremnim uvjetima, kažu stručnjaci

Koje temeljne obveze Konvencija uvodi?

U Hrvatskoj se 90 posto nasilja nad ženama i u obitelji kvalificira kao prekršajno djelo. Konvencija poziva na ozbiljno sankcioniranje takvih djela, što znači i njihovo kategoriziranje unutar Kaznenoga zakona. Države koje ratificiraju Konvenciju obvezuju se, između ostaloga, poduzeti konkretne mjere kako bi ojačale:

  • Prevenciju od nasilja u obitelji i prema ženama na način da provode medijske kampanje protiv nasilja, osiguraju usavršavanje stručnih osoba, podupiru suradnju s privatnim sektorom i nevladinim udrugama kako bi se poticalo uzajamno poštovanje među spolovima
  • Prevenciju i zaštitu žrtve uz učinkovitije centre za potporu i savjetovanje žrtava nasilja, 24-satne telefonske linije, medicinske i forenzičke stručne timove, sigurne kuće te veće policijske ovlasti u postupanju prema počinitelju
  • Progon počinitelja – Konvencija predviđa da se istrage i sudski postupci u vezi sa svim oblicima nasilja provode bez nepotrebnih odgađanja i uz puno uvažavanje prava žrtve.
Posjeti missZDRAVA.hr