Emocionalni dumping: Kako tretirati prijateljicu koja se stalno žali?

shutterstock Kod emocionalnog izbacivanja osoba se često odriče svake osobne odgovornosti za svoju ulogu u iskustvu i glumi žrtvu
Naravno da želiš podržati prijateljicu tako što ćeš ju poslušati dok se žali ili joj dati savjet, ali ponekad se nađeš u situacijama kada se ona stalno žali što te može previše opteretiti. Zbog toga joj i nećeš biti od neke pomoći, već ćeš samo postati "odlagalište" za njezine emocije.
Vidi originalni članak

Tanka je linija između dijeljenja problema s prijateljima te neželjenog i pretjeranog emocionalno "izbacivanja" (engl. emotional dumping). Iako ovo nije toliko štetno kao dijeljenje traume koja uključuje osobne traumatizirajuće informacije s nekim bez brige o tome kako će to utjecati na njih, emocionalno izbacivanje događa se na sličan način. Terapeutkinja Gina Moffa za "Well and Good" napominje da se emocionalno izbacivanje događa odmah na početku susreta te se često i bez pristanka traži od druge osobe da sjedne i sluša niz negativnih emocija ili pritužbi. Iako emocije u tom slučaju mogu varirati, često se radi o ozbiljnim stvarima, poput ljutnje zbog suočavanja s nevjerom ili tuge zbog gubitka voljene osobe.

Osim ako nisi stručnjak za mentalno zdravlje ili u najmanju ruku vrlo mentalno jaka osoba, velike su šanse da će te emocionalno izbacivanje druge osobe umoriti. “Ljudi često nisu sposobni ili spremni podržati prijatelje ili osobe na ovaj način,” kaže terapeutkinja Sara Stanizai. Kao rezultat toga, ovakvo ponašanje može učiniti više štete nego koristi. S druge strane sporazumno izražavanje teških emocija može biti dio podrške i zdravog prijateljstva.

Koja je razlika između dijeljenja problema i emocionalnog izbacivanja?

Terapeutkinja Moffa objašnjava da je razlika uglavnom u namjeri koja se veže s ovim ponašanjima. Dijeljenjem problema osoba se samo želi riješiti tereta, bez namjere da će osoba koja ju sluša išta popraviti ili riješiti. No, Moffa dodaje da kod emocionalnog izbacivanja obično postoji implicitno ili eksplicitno traženje pomoći ili podrške, često do točke u kojoj se osoba odriče svake osobne odgovornosti za svoju ulogu u iskustvu i glumi žrtvu.

To ne znači da svaka osoba ili prijatelji koji traži tvoj savjet ili mišljenje o emocionalnom problemu koristi emocionalno izbacivanje. Psihologinja Carla Marie Manly napominje kako je razgovor o teškim osjećajima s prijateljima dobra stvar kada se obje strane slažu s tim. "Pažljiva emocionalna obrada situacije s prijateljem ili voljenom osobom može imati značajne pozitivne strane, poput povećanja samosvijesti i međuljudske povezanosti", dodaje Manly. To je bitno drugačija stvar od toga da osoba istovari svoje probleme i osjećaje na tebe bez upozorenja i s implikacijom da ti nosiš ili rješavaš njezin problem. "Kod emocionalnog izbacivanja jedna osoba baca svoje emocionalno "smeće" na drugu. Smeće i dalje postoji, samo je neprikladno redistribuirano", kaže Manly za Well and Good. 

Ova promjena emocionalne težine često cijelu razmjenu čini jednostranom, za razliku od zdravog dijeljenja problema koje je dvostrano, "gdje prijatelji naizmjence govore o svojim osjećajima, dijele pritužbe i zbližavaju se u sigurnom prostoru", kaže Manly. Dok obje strane osjećaju olakšanje nakon zajedničkog "oduška", krajnji rezultat emocionalnog dumpinga je upravo suprotan. Stanizai dodaje da se nakon emocionalnog izbacivanja obje strane osjećaju iscrpljeno i ne puno bolje o situaciji o kojoj je riječ. 

Mentalitet žrtve se s vremenom može pogoršati Mentalitet žrtve i zašto se neki ljudi stalno žale?

Kako zaštititi svoje mentalno zdravlje?

Budući da se emocionalno izbacivanje događa iznenada i puno toga se događa odjednom, lako te može iscrpiti. Ako primijetiš da se to događa i možda osjećaš grčeve u želucu, stezanje u prsima ili jaku potrebu da zijevaš ili čak vrištiš, slobodno prekini osobu i odi. Ovaj naporni razgovor možeš prekinuti i s rečenicom kao što je: “Shvaćam da si uzrujana, ali trenutno nemam mentalne ili emocionalne snage za ovaj razgovor”. Ako se to trenutno ne čini izvedivim ili ugodnim za reći, Manly predlaže da prakticiraš tehniku ​​disanja za umirivanje. "Disanje je jedna od najboljih strategija za upravljanje mentalnim stanjem dok netko drugi koristi emocionalno izbacivanje", kaže Manly. 

Nakon što si izbjegla ovu neugodnu situaciju, posveti neko vrijeme sebi kako bi se oporavila. Moffa predlaže da pokreneš svoje tijelo šetnjom, vježbanjem ili plesanjem jer su emocije uvijek u pokretu. Također bi moglo biti korisno bilježiti osjećaje koji naviru kao odgovor na emocionalno izbacivanje. "Pisanje je još jedna aktivnost koja može pokrenuti emocije kroz tijelo i iz njega", dodaje Moffa.

Dok se nosiš s osjećajem iritacije ili uzrujanosti nakon takvih situacija, pokušaj ne osuđivati sebe jer ne možeš sve prihvatiti smireno ili uvijek riješiti situaciju. Manly napominje da moraš biti svjesna da nije tvoja uloga biti tuđe "odlagalište" i prirodno je da želiš izbjeći ova iskustva koja crpe energiju i predstavljaju veliki izazov. 

Sposobnost koja ti pomaže razumijeti druge Što je empatija i može li je biti previše ili premalo?

Kako postaviti granice da bi zaustavila emocionalno izbacivanje?

Većinu vremena, osobe koje "izbacuju" svoje emocije ne pokušavaju izazvati emocionalni sukob, niti možda uopće shvaćaju da to rade. Kao rezultat toga, važno je da otvoreno pristupiš situaciji i kažeš kako na tebe utječe nečije izbacivanje i da stvoriš jasne granice oko emotivnih razgovora kako bi znala kada ti to postane previše.

Kako bi nježno podijelila kako se osjećaš, odaberi pravi trenutak. Dakle, dobro je izbjeći vrijeme usred emocionalnog dumpinga ili odmah nakon toga. Stanizai napominje kako možeš izravno reći osobi da ti je stalo do nje i da ju želiš podržati, ali da način na koji prebacuje svoje emocije na tebe ima negativan učinak. Također možeš navesti stvari za koje ju možeš podržati. Dakle, možeš odrediti vrijeme za pričanje o emocijama ili određene teme o kojima možeš pričati tako da se osoba ne osjeća kao da ju izravno odbijaš. 

Moffa dodaje da je korisno potvrditi emocije druge osobe prije postavljanja osobne granice. Možeš reći da razumiješ koliko ju nešto boli ili da znaš koliko joj je teško jer se muči s nečim prije nego joj daš do znanja da joj više ne možeš pomoći u vezi s tim problemom zbog stresa koji osjećaš u tom položaju. U tom slučaju, također možeš preporučiti da pronađe stručnjaka za mentalno zdravlje na čiju pomoć uvijek može računati. Možeš joj reći da ti je jako stalo do nje, ali da misliš da bi razgovor sa stručnjakom bio puno bolji. 

Ako ove opcije ne uspiju, Moffa predlaže da postaviš vremensko ograničenje za duboke emotivne razgovore. Možeš osobi reći da ćeš ju poslušati, ali da imaš samo nekoliko minuta. Moffa napominje da pridržavanje ovog vremenskog ograničenja može pomoći osobi da shvati da nisi dostupna za neograničenu podršku

važno je postaviti granice 8 tipova ljudi s kojima se teško nositi i kako se postaviti

Posjeti missZDRAVA.hr