Istine i zablude o meditaciji

Thinkstock
''Nevjerojatno je s koliko žara ljudi ponekad govore o nečemu u što se uopće ne razumiju!", rekao je James Michellis predstavljajući knjigu "Meditacija u znanosti i praksi". Bezbroj je, naime, zabluda o meditaciji. Najčešća tvrdi da je u pitanju nekakav vjerski obred. Iako mnoge meditacije uključuju religijski aspekt, deseci tisuća poslovnih ljudi u svojim meditacijama nemaju tu komponentu
Vidi originalni članak

Druga je zabluda kako "svatko može meditirati", jer meditacija ne zahtijeva nikakav napor. Meditaciji je imanentna određena razina upornosti i voljnog trenutka, što mnogi ljudi nemaju. Različiti "instant tečajevi" uvjeravaju nas kako se meditacijom redovito doživljavaju blistavi trenuci "prosvjetljenja", ushićenja i sl., gotovo pa neke vrste "mentalnog orgazma". I to je zabluda koja se neupućenima servira iz čisto komercijalnih razloga. Prava istina o "blistavim trenucima ushićenja" bitno je drukčija i nije tek tako lako dostupna.

Znanstvene istine o meditaciji

Pravu istinu o meditaciji otkrivaju zapravo tisuće znanstvenih radova o ovoj ugodnoj i jednostavnoj mentalnoj tehnici, koja zahtijeva samo 20 ili 30 minuta dnevno, a rezultira izvanrednim psihičkim i fizičkim učincima. Poznatim istraživanjima dokazano je da meditacija pruža prije svega trenutke vrlo kvalitetnog odmora (jedan sat meditacije zamjenjuje četiri sata sna!), dokazan je i njezin izvanredni učinak na planu prevencije i redukcije stresa i nesanice, a sportaši je koriste, jer 3-4 puta brže nego običan odmor ili spavanje uklanja iz mišića mliječnu kiselinu nagomilanu forsiranim treningom. Velike tvrtke je podržavaju, jer potiče zadovoljstvo poslom i bolje međuljudske odnose i koncentraciju, a poboljšava i odnose u obitelji. 

Meditacija ima niz blagotvornih učinaka na tijelo i psihu

Ipak, meditacija nije samo umirivanje tijela i uma, nego puno, puno više! Dok meditiramo, moramo pravilno disati, što donosi brojne blagodati, među kojima je i ona najveća – djelovanje na autonomni živčani sustav – sustav koji u pravilu nije pod utjecajem naše volje. No u zadnje vrijeme znanstvena istraživanja potvrdila su da to ne mora biti tako; da svojom voljom, mislima i koncentracijom – a posebno mirnim disanjem u meditaciji – možemo djelovati na određene komponente autonomnog živčanog sustava, primjerice, na usporavanje otkucaja srca, te na poboljšanje krvotoka organa trbušne šupljine zbog podizanja i spuštanja  dijafragme. Također, meditacija djeluje na normalizaciju krvnog tlaka, endokrinih žlijezda, lučenja znoja, te na poticanje i normalizaciju probave.

Meditacija dokazano djeluje na podsvijest

Nadalje, dok meditiramo,moramo sjediti u uspravnom položaju, što dovodi do aktivacije dubokih mišića kralježnice , i djelovanjem na pravilno držanje tih 20-30 minuta dnevno uvelike kompenziramo negativne učinke pogrešnog i lošeg sjedenja, koje je najveći uzročnik lošeg položaja kralježnice, što uzrokuje niz drugih problema vezanih uz kralježnicu. Za vrijeme nekih vrsta meditacije, kao  mantre ponavljaju se neke autosugestivne poruke koje izravno djeluju na podsvijest, što dovodi (znanstvenici su potvrdili) do rješavanja nekih problema ovisnosti i sveukupnog poboljšanja našeg načina života u vidu bolje prehrane, pozitivnijih misli,  napuštanja loših navika i slično. Mogli bi konstatirati da meditacija nije samo djelovanje na um,  odnosno duh. Ili da  pojednostavimo: "Ona nije tek usko psihička komponenta". Naprotiv, meditacija je svjesno i nesvjesno djelovanje na sve aspekte našeg tijela, uma i života.

Pročitaj 7 mudrih misli poznatih osoba!

Posjeti missZDRAVA.hr