Aflatoksini su mutageni i karcinogeni spojevi i njihova prisutnost u organizmu tijekom dužeg vremenskog razdoblja i u ekstremno malim količinama može biti opasna za ljudsko zdravlje. Aflatoksin je prvi put otkriven 1960. godine kada se na farmama purana u okolici Londona javila nepoznata bolest koja je zato nazvana „X bolest purana“. Od te je bolesti uginulo oko sto tisuća purana i to radi nastale nekroze jetre, a uzrok bolesti su bile kontaminirane uljarice i usjevi kojima su se purani hranili.

Vrste aflatoksina

Sličan scenarij pojavio se zatim i na području Cheshira, a analizama se uspostavilo da je jedina poveznica između ova dva slučaja bilo brašno od brazilskog kikirikija u krmivu. Pokazalo se da je većina toksičnih uzoraka bila kontaminirana plijesnima. Plijesan je ubrzo izolirana te je dobila naziv Aspergillus flavus, a sam toksin aflatoksin. Aflatoksin osim plijesni Aspergillus flavis može sintetizirati Aspergillus parasiticus, ali i druge vrste iz rodova Aspergillus, Penicillium i Rhizopus. Postoji nekoliko vrsta aflatoksina, no najjači prirodni karcinogen je aflatoksin B1 i kad se općenito koristi termin aflatoksin u jednini, podrazumijeva se da se misli na aflatoksin B1.

Toksični aflatoskin se najčešće stvara na kikirikiju, soji i kukuruzu. Nije rijetkost niti da se nastani na loše skladištenim i daleko transportiranim orašastim plodovima. Stoga je uvijek savjet stručnjaka da se odabiru orašasti plodovi dobiveni na lokalnom području jer se tako smanjuje opasnost od trovanja aflatoksinima. Aflatoksin se može pronaći i u proizvodima životinjskog porijekla ako se stočna hrana onečisti plijesnima. U mlijeku krava hranjenih hranom onečišćenim aflatoksinom B1, može se nalaziti i aflatoksin M1 koji je poznat po uzrokovanju karcinoma jetre. Aflatoksin M1 je, u stvari, metabolit aflatoksina B1, a izlučuje se u mlijeko kroz mliječne žlijezde sisavaca.

Termička obrada ga ne eliminira

Termičkom obradom se aflatoksin M1 ne može inaktivirati stoga pasterizacija mlijeka ne pomaže pri ovom problemu. Aflatoksin M1 se može naći i u majčinom mlijeku pa su u mnogim zemljama definirane dozvoljene razine tog toksina u hrani za životinje i ljude. Tako je primjerice u Europskoj uniji dozvoljena razina od 0,05 µg/L za konzumno mlijeko, a tako je i u Hrvatskoj. Ako razina aflatoksina M1 prelazi dopuštenu granicu proizvod se ne smije koristiti za prehranu ljudi, kao niti za proizvodnju mliječnih proizvoda. Budući da je aflatoksin B1 uistinu jedan od najopasnijih toksina i karcinogenih tvari uopće stroga kontrola sirovina je jedina učinkovita mjera predostrožnosti.

Pomoć iz zelenog povrća

Zelena je boja zdrave jetre. Unos obilja zelenog povrća može prevenirati nastanak karcinoma jetre, tvrdi studija objavljena u časopisu Cancer Prevention Research. Tajna pozitivnog učinka zelenog povrća na zdravlje jetre leži u obilju klorofila koje ono sadrži. Upravo klorofil, prema autorima studije, ima sposobnost da smanji apsorpciju i bio dostupnost aflatoksina B, tvari koja u ljudi ima karcinogeni potencijal, a povezuje se s nastankom karcinoma jetre. Ako je vjerovati studiji, čini se da je što više zelenog povrća na tanjuru pravi recept za obranu od ovog potencijalnog uzročnika karcinoma.

Pročitaj koliko kalcija treba tvoje tijelo!